Najzaposleniji hrvatski javni bilježnici imaju prihode u rangu najbolje plaćenih odvjetnika, u nekim slučajevima i više od deset milijuna kuna godišnje, doznaje se iz podataka koje je prikupila Fina. Kao i u slučaju odvjetnika, čiji smo popis objavili prošlog tjedna, najveće prihode i ovdje imaju javni bilježnici stacionirani u glavnome gradu.

U prvih deset ušli su jedna Osječanka i jedan Riječanin, a u prvih dvadeset i po jedan njihov kolega iz Velike Gorice i Splita. Tek nakon toga naizmjence se pojavljuju javni bilježnici iz metropole i oni izvan nje. Najveći je prihod lani, od 16,9 milijuna kuna, prijavila zagrebačka javna bilježnica Ilinka Lisonek, za koju je taj rezultat lagani pad u odnosu na 2010. kad je prihod bio 17,5 milijuna kuna. Na drugom je mjestu javnobilježnički ured Lade Škaričić-Sinčić i Ive Hanžeković-Živković (bivša supruga Marijana Hanžekovića, odvjetnika s najvećim prihodom u Hrvatskoj), njihov je zajednički ured uz rast od 20 posto lani ostvario 12,2 milijuna kuna prihoda. Osim ta dva ureda od lani imamo i treći koji je uprihodio više od deset milijuna kuna; riječ je o uredu Zagrepčanina Nikole Tadića, čiji su prihodi lani rasli za čak 88 posto, što ga je sa 12. dovelo na treću poziciju. Analiziramo li pak zajedno prihode odvjetničkih društava i javnobilježničkih ureda najuspješnija javna bilježnica (Ilinka Lisonek) nalazi se na 5. mjestu po prihodima u 2011, a među prvih deset u pravnoj djelatnosti (na 9. mjestu) nalazi se drugi javnobilježnički ured po prihodima (Iva Hanžeković-Živković i Lada Škaričić-Sinčić). Dakle, među prvih 10 bilo bi osam odvjetničkih društava i dva javnobilježnička ureda. Čini se da protekla godina nije bila toliko traumatična za javne bilježnike; od ukupno osamdesetak najuspješnjih, odnosno onih koji imaju godišnji prihod veći od dva milijuna kuna, svega njih 18 lani je poslovalo lošije nego 2010. godine. Najuspješniji javni bilježnici u pravilu imaju uhodani krug klijenata, (prije svega tvrtki i banaka), i ne ovise isključivo o poslovanju s građanima. Sve veći dio njihovih prihoda odnosi se i na ovrhe.

Kako neslužbeno doznajemo, najuspješnija javna bilježnica u proteklom razdoblju poslovala je, primjerice, sa Zagrebačkim holdingom, Hypo Alpe-Adria bankom, te većim trgovačkim lancima. Drugoplasirani javnobilježnički ured značajni dio svog poslovanja temelji na suradnji s velikim bankama (Zagrebačka, HPB…), kao i među ostalima 14. plasirana Zorka Čavajda koja je prije nekoliko godina i ured preselila na drugu lokaciju prateći preseljenje Privredne banke iz središta Zagreba na Radničku cestu. S istom bankom dosta je radila i 50. plasirana Iva Dujmović, dok značajan dio poslovanja 37. plasirane Sanje Ledić otpada navodno na HTV. Marijan Jurić, inače 17. prema prihodima, jedan je od bilježnika koji dosta radi sa Središnjim klirinško depozitarnim društvom. Nadalje, desetoplasirani javni bilježnik Stjepan Šaškor, primjerice, jedan je od onih koji je preuzeo ovršnu naplatu stambene pričuve i radi sa zagrebačkim Gradsko-stambenim gospodarstvom, 11. plasirana Anica Hukelj, poznata po aferama s ortačkim ugovorima u doba tajkunske privatizacije, glavninu prihoda i dalje navodno ostvaruje poslovanjem s tvrtkama. Ivanu Malekoviću, čiji je ured 12., solidan dio prihoda navodno osigurava ovršno poslovanje za pojedine mobilne operatere (Vipnet)… Inače, prvih 10 javnih bilježnika, koji zajedno zapošljavaju 130 osoba, u 2011. godini ostvarilo je ukupan prihod od 90,2 milijuna kuna i bruto dobit od 49,5 milijuna kuna. Usporedbe radi, prvih deset odvjetničkih društava, čije rezultate je Poslovni dnevnik ekskluzivno objavio prošlog tjedna, zapošljava 323 osobe, a zajedno su ostvarili prihod od 190,2 milijuna kuna, odnosno bruto dobit od gotovo 76 milijuna kuna.

Godišnji prihod veći od 10 milijuna kuna ostvarila su samo tri javna bilježnika, ali s druge strane i 12 odvjetničkih društava. Za ulazak na listu prvih 50 odvjetničkih društava potreban je bio prihod veći od 4,3 milijuna kuna, a kod javnih bilježnika 50. plasirani ima prihod iznad 2,6 milijuna kuna. Za razliku od odvjetnika koji su nas prilikom sastavljanja ljestvice najuspješnijih redom upozoravali kako moraju biti oprezni dok govore o svom radu kako ne bi ispalo da se reklamiraju (što im je po cehovskom kodeksu zabranjeno) – da bi nam na kraju ipak nešto rekli – javni bilježnici su se pokazali još zatvorenijim kada je u pitanju njihovo poslovanje. Od petnaestak javnih bilježnika koje smo zamolili da nam prokomentiraju stanje u struci i okvirno odgovore žive li uglavnom od građana ili velikih tvrtki, od ovrha ili ovjera odazvao tek jedan. “Stanje u našem sektoru je kao i u cijelom društvu, kriza koja je pogodila gospodarstvo također se negativno odrazila na poslovanje nas javnih bilježnika. Poznato je da se za svaki posao, pokretanje posla ili rješavanje bilo kojega pitanja, od kupnje automobila na dalje, mora doći do bilježnika. S obzirom na to da se smanjio i opseg poslovanja i potrošnja te s obzirom na to da se nove firme vrlo malo ili nikako otvaraju, do smanjenja posla došlo je više od 20 posto. Dakako da su veću cijenu platili manji uredi jer su veći uredi s više posla imali više prostora za rezanje troškova”, kaže naš jedini sugovornik, koji također inzistira na anonimnosti. “U strukturi poslova najviše je pao broj solemnizacija i ovjera, dok je broj ovrha u laganom porastu (oko deset posto). Ovjere i solemnizacije i dalje su u mojem uredu glavni izvor prihoda iako prihod od ovrha raste, ali ih još nije dostigao. Međutim, u drugim uredima to ne mora nužno biti tako. Naime, moj je ured radio puno ovjera i puno solemnizacija, dok postoje uredi koji su imali višestruko više ovrha od ovjera i solemnizacija”, objašnjava naš anonimni javni bilježnik.

Upitan za cijenu javnobilježničkih usluga, napominje kako se u sedamnaest godina njihova postojanja mijenjala samo jednom, i to kada se tarifa snizila za deset posto. Napominje da zbog pogodne lokacije njegova ureda u samom središtu grada radi puno s velikim sustavima (banke, dionička društva, agencije za nekretnine itd.), ali i s građanima, što se u ovoj krizi pokazalo kao pun pogodak. “Naime, dok pojedini uredi rade samo s građanima ili pak samo s velikim sustavima, ako dođe do poremećaja u tržištu, to jako osjete. Međutim, uredi kao što je moj, gdje je struktura svih sustava ravnomjerno zastupljena, krizu lakše podnose.” Napominje kako lošu situaciju pogoršava to što “javni bilježnici rade gotovo pa u neprijateljskom okruženju jer se u javnosti stvorio dojam da smo nepotrebni, skupi i da cijeli sustav može funkcionirati bez nas. Dakako da to nije točno! Naime, pojavom privatnih poduzeća velik broj osnivanja, dokapitalizacija i usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima ne bi se mogao obaviti bez nas. Preuzimanjem poslova ovjere, ovrhe, a posebno ostavina potpuno je opravdano osnivanje službe javnog bilježništva. Na primjer, ostavinske postupke završavamo u pravilu u roku od 30 dana, a broj prigovora je ispod jedan posto. Većinu ovrha završavamo isto u roku od 30 dana, a prigovori na rješenja su oko šest posto za razliku od suda gdje postupci traju godinama, a postoci prigovora su veliki”, kaže taj javni bilježnik.

>>> Hanžeković prvi, poznati krivičari ispod milijun kuna

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo