Prvo tromjesečje vrijeme je kad i javni instituti, pa tako i oni čija je primarna znanstvena djelatnost vezana uz područje ekonomije, podastiru godišnja izvješća o radu u prethodnoj godini. A kao i proteklih nekoliko godina, od najistaknutija tri iz te skupine, i prošle godine najmanje se na izravno financiranje iz proračuna oslanjao Institut za javne financije (IJF), dok se Ekonomski institut Zagreb (EIZ) i Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u svom radu dominantno oslanjaju na državni proračun.

Sva tri instituta u 2018. su ostvarila veće prihode nego godinu prije, kako iz proračuna tako i iz drugih izvora. No, kod IJF-a, koji je s 20-ak zaposlenih najmanji, od 8,7 milijuna kuna ukupnih prihoda samo se 2,66 milijuna odnosi na ona iz proračuna nadležnog ministarstva te ugovora s HZZO-om, dok je veći dio ostvaren iz drugih domaćih i međunarodnih izvora.

Od države milijun kuna više

Ekonomski institut znatno je veća institucija; godinu je zaključio s 53 zaposlena, a prihodi su mu u odnosu na godinu prije povećani za više od 1,2 milijuna, na ukupno 16,53. Pritom je iz proračuna za redovnu djelatnost i znanstvene projekte EIZ-u proslijeđeno 10,9 milijuna ili milijun više nego u 2017. Uz pola milijuna kuna donacija, oko 1,2 milijuna kuna prihoda zabilježeno je na ime pomoći međunarodnih organizacija i EU pomoći, no najveći skok zabilježen je kod prihoda od obavljanja tzv. osnovnih poslova vlastite djelatnosti, koji su udvostručeni – sa 1,6 na 3,2 milijuna.

IRMO-ovi su prihodi poslovanja lani ipak porasli najviše; sa 9,6 povećani su na gotovo 12 milijuna (točnije, 11,92 mil.) ili čak 24 posto. Kako objašnjavaju u toj institciji, to je rezultat povećanja realizacije EU projekata ugovorenih s Europskom komisijom i fondovima EU (968.729 kn), zatim povećanja realizacije sporazuma s Agencijom za mobilnost i programe EU u okviru programa Erasmus (803.575 kn), kao i rasta ugovorenih tržišnih projekata koji su povećani za 47 posto ili 404.287 kn. Iz nadležnog proračuna, pak, IRMO je lani dobio oko 350 tisuća kuna više, odnosno 7,83 milijuna.

Rast prihoda praćen je i povećanjem rashoda, što se uglavnom pripisuje povećanom realizacijom projekata, no sva tri bilježe i povećane rashode za zaposlene, s tim da su oni u EIZ-u porasli za više od milijuna kuna, na 12,2 milijuna.

Za zaposlene od 40 do 75%

U strukturi ukupnih rashoda oni za zaposlene u EIZ-u činetri četvrtine, u IRMO-u nepunih 7 milijuna kuna tih rashoda predstavlja 63% ukupnih, dok u IJF-u od 8,5 mil. kn ukupnih rashoda na one za zaposlene otpada 40% ili 3,4 milijuna kuna. Iako, dakle, spomenuti javni instituti mahom naglašavaju pojačane projektne aktivnosti, sposobnosti generiranja prihoda na tržištu (tzv. vlastiti prihodi), zasad očito nisu kod svih jako velike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost