Najpoznatiji zagrebački sladoled već početkom lipnja mogao bi se lizati u Dugavama, gdje Stjepan Vincek otvara novu slastičarnicu. I ne samo da će tamo sladolede i kolače prodavati, već će u zgradu od dvije tisuće kvadrata u Miškininoj ulici, koju su projektirali u arhitektonskom uredu Faber, premjestiti svu proizvodnju koja se trenutačno odvija u njihovim prostorijama u Zvonimirovoj i Ilici. Ondje su, kaže Vincek, prilično skučeni uvjeti, pa će oslobađanjem prostora dobiti priliku za moguće proširenje, piše Večernji list.

Zaposlio 40 ljudi

– Trenutačno u proizvodnji radi oko četrdeset ljudi, a još ćemo zapošljavati – kaže Vincek, dodajući da će premještanjem te opremanjem zgrade najmodernijom opremom proširiti i asortiman – počet će raditi i svoje praline, i to posebnim strojem naručenim samo u tu svrhu. Jedan će čak služiti samo za dijeljenje jaja. – To smo dosad radili ručno – kaže Vincek, u čijoj će zgradi biti i posebne rashladne komore za voće, jaja, mliječne proizvode, imat će i komoru “u minusu”, peći u kojima će odjednom moći peći na stotine kolača, s obzirom na to da u jednu stane 18 plehova.

Kako bi sve bilo savršeno čisto i sterilno, postavili su poliuretanske podove, otporne na gljivice i bakterije, a pločice su povezali fugir masom koja se koristi u laboratorijima i operacijskim salama. Imat će čak i vlastitu sortirnicu otpada, a kako bi robu čim lakše dopremali, u podrumu su izgradili prilaznu rampu preko koje će dostavna vozila svakodnevno dovažati svježe namirnice. Na zadnjem katu će organizirati interne obuke za slastičare u predavaonici tik uz vrt i terasu na otvorenom. Edukacija zaposlenika, naglašava Vincek, jedan je od ključnih elemenata u poslovanju ako žele pratiti svjetske trendove u slastičarstvu.

Zbog toga nije rijetkost da su na domaćem tržištu korak ispred. Tako su sredinom 1990-ih prvi ponudili sladoled za dijabetičare, potaknuti pričom jedne djevojčice koja im se požalila da nigdje u gradu ne može pojesti sladoled. Sad će se ovaj hladni desert moći kupiti i u slastičarnici u prizemlju, jednako kao i stotinu vrsta kolača, među kojima je i zagrebačka kremšnita, koju je Stjepan osmislio još 1980-ih, a danas je najtraženiji proizvod koji godišnje prodaju oko 300 tisuća komada.

Više o temi pročitajte ovdje.