Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras potvrdio je medijske napise o skorom reduciranju desetak parafisklalnih nameta, čime bi se gospodarstvu zadržalo više od 670 milijuna kuna. Jedna od mjera su i komorski doprinosi, s time da ga vladin tim zasad namjerava rezati u slučaju Hrvatske obrtničke komore, ali Maras ne skriva intenciju potpunog ukidanja obveznog članstva i u obrtničkoj i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

“Smanjenja opterećenja nikad dosta, a u Hrvatskoj se sve više afirmira svijest da je dobrovoljno članstvo za poduzetnike kvalitetnije. Narednih godina sigurno će se napustiti sustav obveznog članstva u komorama, no teško je reći hoće li to biti za godinu ili u roku od pet godina”, kaže Maras, dodajući da pri tom treba urediti prijelazno razdoblje. Hrvatskoj bi to trebalo dodatno povećati konkurentnost, koju je u privlačenju ulaganja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, po Marasu, uvelike podigao zakon o investicijama i unapređenju investicijskog okruženja.

Samo jedanaest mjeseci njegove primjene donijelo je identičan rezultat onome koji su u poticanju investicija malih i srednjih poduzetnika napravile bivše vlade u prethodnih pet godina, pohvalio se Maras na jučerašnjem  predstavljanju rezultata tog zakona.

Zaprimljena su, kaže, ukupno 152 zahtjeva kojima će se do polovice iduće godine realizirati 4,1 milijardi kuna ulaganja i otvoriti 4000 radnih mjesta. Zahtjevi za stjecanje statusa korisnika poticajnih mjera stižu inače za ulaganja iznad 50.000 eura i tri zaposlena. Najviše ih je zaprimljeno iz Varaždinske i Splitsko-dalmatinske županije, dok niti jedan iz Šibensko-kninske županije.  No, Splitsko-dalmatinska županija prednjači po visini ulaganja. Poduzetnici tamo planiraju investicije od ukupno 1,4 milijarde kuna, a visoku vrijednost Maras povezuje s ulaganjima u gradnju vjetroelektrana.

Slijede Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj poduzetnici ulažu 661 milijuna kuna, te Vukovarsko-srijemska s 368 milijuna kuna. Grad Zagreb na četvrtom je mjestu s 285 milijuna kuna ulaganja.  Promatrano po djelatnostima, mali poduzetnici najviše ulažu u metaloprerađivačku, drvnu i prehrambenu industriji, te u turizmu. Maras očekuje da će do kraja godine stići još 50-ak zahtjeva poduzetnika.