Istraživanje Hrvatske agencije za hranu o učestalosti konzumacije posebnih vrsta soli, svjesnosti o sadržaju joda u tim vrstama soli te važnosti konzumacije jodirane soli*, pokazalo je da 11,2 % stanovnika RH konzumira posebne vrste soli, od kojih trećina svakodnevno. U takve posebne vrste soli koje nisu jodirane, a nalaze se na tržištu RH, ubrajamo himalajsku sol, cvijet soli, crnu sol i druge (cjeloviti popis nalazi se u Pravilniku o soli (NN 9/11, 141/13)).

Uočava se kako su čak 70 % konzumenata žene, od kojih najveći broj pripada dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Budući da su te žene u fertilnoj dobi, tijekom trudnoće i dojenja izložene su većem riziku od poremećaja uzrokovanim nedostatnim unosom joda.

Zabrinjava podatak kako čak 90 % konzumenata nejodiranih soli smatra da je važna konzumacija jodirane soli te nisu svjesni kako soli koje konzumiraju ne sadrže jod. Sve ovo ukazuje na potrebu za informiranjem potrošača o sadržaju joda u pojedinim vrstama soli i o opasnostima koje uzrokuje deficit joda.

Nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice, dojilje i mala djeca. U svjetskim razmjerima, jodna deficijencija je najvažniji uzrok oštećenja mozga, upravo kod spomenutih skupina, te jedini uzrok oštećenja koji se može jednostavno prevenirati. Glavni izvori joda u hrani su morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana sol. Jodiranje soli je u svijetu najčešće korištena metoda za kontrolu i eliminaciju poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda.

Hrvatska je u prošlosti bila područje s izrazitim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma. Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, 1996. godine uvedena je zakonska obveza jodiranja soli a kao rezultat Hrvatska je postigla dostatan unos joda što su potvrdila i istraživanja provedena 2009. godine.

Važno je napomenuti da, kako na svjetskoj, tako i na europskoj razini, postoje aktualne inicijative za smanjenje prekomjernog unosa soli zbog štetnog utjecaja na zdravlje. U RH ta je inicijativa definirana Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH 2015.-2019 koji ima za cilj smanjiti unos soli na 9,3 g dnevno. Međutim, važno je istaknuti da niti tako smanjeni unos soli neće prouzročiti deficit unosa joda.  Više informacija o važnosti unosa joda i poremećajima koje uzrokuje deficit joda pročitajte u Znanstvenom mišljenju o mogućnosti jodiranja pustinjske soli.