Nikad gori rezultati državne mature ostavili su iza sebe prazna mjesta na fakultetima diljem zemlje, a mnogi kandidati ni iz drugog pokušaja, na jesenskom roku maturu nisu uspjeli položiti, piše Glas Slavonije.

Jedna od najvećih boljki za ovogodišnjih oko 30,5 tisuća pristupnika bio je, uz matematiku, također obvezni ispit za prolaz na maturi – onaj iz hrvatskog jezika, a koji se piše u različitim danima, i u dva dijela (esej i test).

Tako je iz esejskog dijela hrvatskog jezika u ljetnom roku mature prazan papir predalo više od tisuću maturanata. Time automatski nisu ovaj predmet položili, a za gimnazijalce kojima je matura obvezna, značio je to pad mature. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nakon objava rezultata mature izjavila je "kako bi se problem loših rezultata iz hrvatskog i matematike na državnoj maturi mogao riješiti povećanjem njihove satnice". Podsjetimo, maturu je ove godine u prvom roku palo oko osam tisuća pristupnika – a samo iz ova dva predmeta bilo je više od toga broja jedinica. Maturanti se ni na popravnom roku nisu proslavili, pa je u srijedu ministrica Divjak najavila velike izmjene u državnoj maturu – a koje će zahvatiti već ovogodišnje maturante. U javljanju za Dnevnik HRT-a, kazala je Divjak, esej će postati dio ispita iz hrvatskog jezika. To bi značilo da maturanti više neće morati dobiti pozitivnu ocjenu – i iz eseja i iz testa da bi prošli obvezni hrvatski. Time je, logično, namjera povećati broj prolaza iz tog predmeta.

Divjak je za HRT kazala "da je dobro da esej bude poseban, izdvojeni dio, jer nema pouzdanog instrumenta kojim se on ocjenjuje". Napominje i da je mala vjerojatnost da netko preda prazan papir i prođe hrvatski jezik. A, podsjetimo, upravo je na to dan nakon objave rezultata mature (12. srpnja) upozoravao bivši voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić – kada je preko Tportala upozorio da će zbog izmjena pravilnika koje Ministarstvo uvodi "maturu moći položiti i oni koji predaju prazan list na eseju". Ministarstvo je tada repliciralo kako će "ispit i dalje imati esej i teoretski dio koji će se bodovati". Te da "u praksi to znači da je vrlo mala vjerojatnost da uz nula bodova iz eseja učenik može dobiti prolaznu ocjenu". Dodali su da je hrvatski bio jedini predmet koji se takoreći sastojao od dva ispita. "Osim toga, na državnoj maturi ne trebaju se ispitati svi elementi koji su u programu srednje škole jer je učenik za sve te elemente već vrednovan tijekom školovanja", kazali su u Ministarstvu tada za Tportal. 

NOVOSTI 2021.

Najveće izmjene pravila polaganja državne mature tek se očekuju, i to s probnom maturom 2021. godine, a potpuno redizajniranom i temeljenom na novim kurikulima, 2022. godine – kada iziđe prva generacija maturanata u obrazovnoj reformi. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak kazala je u srijedu za HRT i kako se razmatra da se državna matura provodi on-line. Komentirala je i izjave zagrebačkog rektora Damira Borasa, koji je nedavno kazao kako u provođenju mature ima dosta propusta te da se na rektorskom zboru raspravljalo o tome treba li uopće rezultate državne mature prihvatiti pri upisu na neke fakultete zbog, kako kaže, manipulacija. "Nema riječi ni o kakvim manipulacijama, a posebno da se matura ne bi priznavala pri upisu na fakultete. Državna matura osigurala je ulaz na visoka učilišta na temelju jednakih kriterija za sve, i to je dobar antikorupcijski alat", kazala je ministrica i dodala kako su sve ideje dobrodošle, bolje nego "kritike bez pokrića".