Europska komisija je nedavno Dubrovnik proglasila Green Pioneer of Smart Tourism 2026., odajući priznanje gradu za njegovo vodstvo u pristupačnosti, održivosti, digitalnoj inovaciji i kulturnoj baštini. Dubrovnik se istaknuo pred europskim žirijem zahvaljujući pionirskom pristupu održivom turizmu i potencijalu da posluži kao primjer drugim destinacijama. Grad je impresionirao žiri svojim sveobuhvatnim upravljanjem turizmom temeljenim na podacima, učinkovitom uključivanju lokalne zajednice te predanošću dugoročnom planiranju i održivom protoku posjetitelja.
Održivi turizam
Kao Europski zeleni pionir pametnog turizma za 2026., Dubrovnik će tijekom godine predstaviti inovativne pristupe pristupačnosti, digitalizaciji, održivosti i kreativnosti, promicati inicijative održivog turizma i prakse zelene tranzicije. Postignuća Dubrovnika odražavaju viziju Europske komisije za pametniji, zeleniji i uključiviji turistički sektor, postavljajući mjerilo drugim destinacijama i potičući inovacije diljem kontinenta. U posljednjih nekoliko godina Dubrovnik je realizirao mnoštvo projekata kojima je, ne samo potvrdio status pametnog i održivog grada, već i unaprijedio infrastrukturu i prilagodio regulativu tako da smanji prometni pritisak na staru gradsku jezgru. “Nagrade poput titule Green Pioneer of Smart Tourism 2026 i World Travel Awards za Grad Dubrovnik predstavljaju veliko priznanje, ali prije svega potvrdu da Dubrovnik dugoročno ide u dobrom smjeru razvoja turizma. One nisu cilj same po sebi, nego rezultat sustavnog i odgovornog upravljanja
destinacijom, s naglaskom na održivost, kvalitetu života naših sugrađana i očuvanje kulturne baštine.
Posebno nam je važna europska titula jer dolazi od stručnih tijela i temelji se na vrlo konkretnim kriterijima – od upravljanja turističkim tokovima i digitalnih rješenja do zaštite prostora i uključivanja lokalne zajednice. To znači da se ne vrednuje samo atraktivnost destinacije, nego i način na koji se njome upravlja. S druge strane, nagrade poput World Travel Awards dodatno potvrđuju percepciju Dubrovnika na globalnom tržištu kao kvalitetne i poželjne destinacije. Ovakva su priznanja svojevrsni ‘dokaz’ kvalitete, ali ne i jedini. Najvažniji pokazatelji ostaju zadovoljstvo naših građana i gostiju te sposobnost da dugoročno očuvamo prostor i identitet grada. Upravo zato ove nagrade doživljavamo kao poticaj da nastavimo razvijati Dubrovnik kao održivu i pametnu turističku destinaciju”, poručuju iz Grada Dubrovnika za Poslovni dnevnik.
Grad Dubrovnik, sa svojom razvojnom agencijom DURA te gradskim ustanovama i poduzećima, u razdoblju od 2017. do 2025. godine ostvario je ukupno 209,450.154,25 eura bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih fondova. Iz gradske uprave otkrivaju što je sve financirano tim novcem.
“Usporedbe radi, to je iznos za 27 milijuna veći od proračuna Grada za 2026. godinu – najvećeg proračuna u njegovoj povijesti. Ovaj izniman rezultat potvrđuje visoku sposobnost Grada i njegovih institucija u pripremi i provedbi projekata te učinkovito korištenje dostupnih financijskih mehanizama. Od ukupnog povučenog iznosa iz europskih i nacionalnih izvora, samo Grad Dubrovnik ostvario je 117,136.678,28 eura. Dubrovačka razvojna agencija DURA, kao ključni operativni partner u pripremi i provedbi projekata, pridonijela je ukupnom iznosu s 4,192.938,02 eura, a tvrtke i ustanove Grada Dubrovnika s dodatnih 88,120.537,95 eura. Među većim investicijama ističu se Lapadska obala, Centar za starije ispod Opće bolnice, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje OŠ Mokošica s energetskom obnovom postojećeg objekta te investicije koje su dio ITU mehanizma – Park & Ride sustav na Pobrežju i Mreža zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana. Bespovratnim sredstvima nabavljeno je 29 autobusa za javni gradski prijevoz, a u idućoj godini stiže i 14 električnih autobusa, čija je nabava također sufinancirana bespovratnim sredstvima. Ističe se i projekt Aglomeracije Dubrovnik, u sklopu kojega je izgrađen i stavljen u funkciju pročistač pitke vode u Komolcu, dovršena sanacija povijesnog kanalizacijskog sustava ispod Straduna, obnovljen hidrotehnički tunel Srđ, ključan za vodoopskrbu grada, dok je u tijeku izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Lapadu, investicije vrijedne gotovo 29 milijuna eura, koja će Dubrovnik svrstati među rijetke europske povijesne gradove s integriranim i održivim sustavom upravljanja vodama. Grad Dubrovnik nastavlja aktivno koristiti mogućnosti financiranja iz dostupnih fondova te će i u nadolazećem razdoblju nastaviti usmjeravati projekte u smjeru održivog razvoja, otpornosti i podizanja standarda života u gradu”, poručuju iz Grada Dubrovnika. Projekti koje DURA provodi usmjereni su na različita područja koja se prepoznaju kao potrebe zajednice. Neka od njih su, primjerice, razvoj poduzetništva među malim i srednjim poduzetnicima, jačanje ekološke tranzicije poduzeća i osvještavanje javnog sektora o njegovoj ključnoj ulozi kroz primjenu zelene javne nabave, prilagodba novim izazovima klimatskih promjena uz poboljšanje kvalitete života stanovnika i posjetitelja.
Osim toga, tu je i promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika od katastrofa te otpornosti uz primjenu pristupa temeljenih na ekosustavima, promicanje inkluzivnog turističkog ekosustava te jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i društvenim inovacijama, jačanje prekogranične integrirane turističke ponude i valorizacija kulturne i prirodne baštine uključenih područja, s posebnim naglaskom na izvansezonsko razdoblje, razvoj integrirane eno-gastronomske ponude kao ključnog pokretača održivog razvoja prekograničnog područja Hrvatske i Italije, podrška uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u nastavu u osnovnim školama Grada Dubrovnika, uz pomoć asistenata u nastavi, radi poboljšanja njihovih obrazovnih postignuća, socijalizacije i emocionalnog funkcioniranja.
Poseban prometni režim
Posebno poglavlje je promet. Iz Grada otkrivaju koji su rezultati provedbe Zone posebnog prometnog režima u Dubrovniku.
“Grad Dubrovnik bilježi vrlo uspješne rezultate provedbe Zone posebnog prometnog režima, a rezultate prate i studije Prometnog Fakulteta u Zagrebu iz 2023. godine. Prema dostupnim podacima, kroz zonu je evidentirano čak 291.587 vozila manje u odnosu na 2024. godinu, što predstavlja prosječno smanjenje od 2128 prolazaka dnevno, odnosno oko 88 vozila po satu. Cilj uspostave Zone bio je olakšati prometovanje građanima, smanjiti zagušenja i osigurati protočnost prometa, posebice u osjetljivom području oko povijesne jezgre. Dubrovnik je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je uveo ovakav sustav, s ciljem trajnog i održivog rješenja prometnih problema – s građanima i za građane”, poručuju iz Grada Dubrovnika. Nedavno je potpisan ugovor o nabavci dvanaest električnih autobusa. Za Poslovni dnevnik otkrivaju kad stižu autobusi i koji se ciljevi ovim projektom žele ostvariti.
“Riječ je o projektu koji je dio šireg procesa modernizacije javnog gradskog prijevoza i kontinuiranog ulaganja u vozni park društva Libertas, pri čemu će, uz ovih 12 autobusa i dodatna dva iz drugih izvora financiranja, Dubrovnik raspolagati s ukupno 14 novih električnih vozila. Ciljevi ovog projekta su višestruki. Prije svega, riječ je o značajnom iskoraku u smjeru smanjenja emisija CO2 i zaštite okoliša, ali i o podizanju kvalitete javnog prijevoza kroz modernija, tiša i pristupačnija vozila. Također, projekt doprinosi boljoj povezanosti grada i prigradskih naselja te većoj dostupnosti usluge građanima.
Uz samu nabavu autobusa, projekt uključuje i razvoj prateće infrastrukture, poput punionica, kao i daljnju digitalizaciju upravljanja voznim parkom, što predstavlja važan korak prema održivom i pametnom prometnom sustavu Dubrovnika. Sve navedeno dio je strateškog opredjeljenja Grada Dubrovnika prema zelenoj tranziciji i unapređenju kvalitete života građana, ali i stvaranju učinkovitijeg i održivijeg sustava javnog prijevoza. Dolazak novih električnih autobusa očekuje se tijekom posljednjeg kvartala 2026. godine”, otkrivaju. Gradu Dubrovniku dodijelit će se bespovratna europska i nacionalna sredstva u iznosu od 4.3 milijuna eura za projekt izgradnje spojne ceste Tamarić u Novoj Mokošici. Otkrivaju zašto je važna ta cesta.
“Spojna cesta Tamarić u Novoj Mokošici predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za ovaj dio grada jer rješava više dugogodišnjih prometnih i razvojnih izazova. Prije svega, riječ je o projektu koji značajno unapređuje prometnu povezanost i funkcionalnost cestovne mreže u Mokošici. Nova prometnica povezuje područje Osnovne škole Mokošica s glavnim prometnim pravcem, čime se rasterećuje postojeća prometnica i uklanjaju uska grla u prometu. Posebno je važna u kontekstu sigurnosti, jer omogućuje sigurniji i organiziraniji pristup školi za učenike, roditelje i djelatnike, kao i uvođenje autobusne linije do same škole, što dodatno podiže razinu prometne sigurnosti u naselju. Izgradnja ove ceste izravno je povezana s nadogradnjom i rekonstrukcijom Osnovne škole Mokošica, koja je u tijeku, te kojom će se stvoriti uvjeti za prelazak na jednosmjensku nastavu ove škole, kao posljednje gradske škole u kojoj se nastava još izvodi u dvije smjene”, objašnjavaju iz gradske uprave. U tijeku su radovi na sustavu oborinske odvodnje na području semafora u Lapadu.
Oborinska odvodnja na Lapadu
To je važan komunalni projekt kojim Dubrovnik sustavno rješava dugogodišnje probleme s oborinskim vodama i plavljenjem prometnica.
“Projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećeg sustava te izgradnju novog oborinskog kolektora u duljini od oko 150 metara, koji se spaja na već izgrađeni kolektor u Ulici od Batale. Time će se značajno rasteretiti postojeći mješoviti sustav odvodnje, osobito u Ulici kralja Tomislava, gdje su se ranije javljali problemi s plavljenjem. Posebna važnost projekta leži u činjenici da se njime povećava otpornost gradske infrastrukture na obilne oborine, podiže razina sigurnosti u prometu te unapređuje svakodnevno funkcioniranje jednog od prometno najopterećenijih dijelova grada. Ujedno, riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa u sustave oborinske odvodnje, kroz koji Grad kontinuirano ulaže u modernizaciju komunalne infrastrukture i kvalitetu života građana.
Uskoro započinju i radovi na izgradnji sustava odvodnje oborinskih voda na području Montovjerna-Batala u duljini od 800 metara s kružnim tokom. Ova investicija spriječit će nakupljanje velikih količina oborinskih voda na cesti u Ulici Iva Vojnovića ispred vrtića Palčica, gdje započinje ovaj zahvat, kao i problem velikog priljeva kroz ulice Marka Marojice i Od svetog Mihajla. Uz izgradnju gravitacijskog kolektora oborinskih voda Montovjerna-Batala koji će prikupljati oborinske vode s pješačko-kolnih površina putem sustava kišnih rešetki, investicija uključuje i cjelovito uređenje postojećeg križanja četiriju gradskih ulica na Batali formiranjem kružnog raskrižja. Osim samog oborinskog kolektora, izvest će se i zamjena dijelova vodovodne mreže i mreže odvodnje otpadnih voda. Istodobno, također u ovoj godini, u Ulici Andrije Hebranga izgradit će se gravitacijski kolektor oborinskih voda duljine približno jednog kilometra”, otkrivaju iz Grada. Cjelovitom obnovom pločnika na Poljani Marina Držića u obuhvatu od oko 1000 metara kvadratnih nastavlja se ciklus investicija u obnovu javnih površina unutar povijesne jezgre grada.
“Ugovoreni rok za završetak sanacije dotrajalog kamenog pločnika na Poljani Marina Držića je četiri mjeseca od početka radova odnosno od 9. veljače 2026. godine. Sanacija pločnika poljane bila je nužna zbog velikih i brojnih oštećenja, a također, zbog veće sigurnosti i poboljšanja funkcionalnosti ovog značajnog i centralnog dijela javnih prostora Grada. Zbog objektivnih okolnosti otkrića više arheoloških nalaza od velike važnosti za definiranje najstarije povijesti grada, potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja, što utječe i značajno mijenja ugovorenu dinamiku izvođenja radova. Zbog potrebe prilagodbe novonastalim okolnostima, planira se faza u kojoj bi se sanirao pločnik u obuhvatu od oko 400 četvornih metara (trenutačno ograđeni dio poljane), dok bi se izvođenje preostalih radova planiralo nastaviti nakon turističke sezone”, otkrivaju iz Grada.
U Program za obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026. godinu, između ostalih investicija, uključeno je uređenje Poljane Ruđera Boškovića, sanacija zida ljetnikovca Skočibuha na Boninovu, nastavak radova na sanaciji tarace Vile Banac (Umjetnička galerija), sanacija pločnika na Stradunu…
Spomenička baština
“U okviru Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnik za 2026. godinu, više važnih projekata nalazi se u različitim fazama realizacije – od pripreme dokumentacije do same izvedbe radova. Uređenje Poljane Ruđera Boškovića trenutačno je u fazi usklađenja Idejnog rješenja i pribavljanja suglasnosti Uprava za zaštitu kulturne baštine, odnosno nadležne konzervatorske službe u Dubrovniku. Po dobivanju potrebnih odobrenja slijedi izrada konačnog idejnog i glavnog projekta te potom pokretanje postupka javne nabave i izvođenja radova. Cilj projekta je stvaranje funkcionalnog, kvalitetnog i sadržajno osmišljenog javnog prostora u povijesnoj jezgri. Radovi na sanaciji tarace Vila Banac, u kojoj djeluje Umjetnička galerija Dubrovnik, trenutačno su u tijeku. Izvedena je hidroizolacija te su u tijeku pripreme za postavljanje završne obloge. Završetak svih radova planiran je do 28. svibnja. Sanacija zida ljetnikovca Skočibuha na Boninovu također je u fazi izvođenja. Radovi su započeli sredinom veljače, a završetak se očekuje sredinom svibnja, sukladno ugovorenom roku od tri mjeseca. Svi navedeni zahvati dio su sustavnog pristupa očuvanju i unapređenju kulturno-povijesne baštine Dubrovnika. Njihovom realizacijom ne samo da se štite vrijedni spomenički lokaliteti, već se podiže kvaliteta javnih prostora i kulturne infrastrukture, osigurava dugoročna održivost te dodatno jača identitet grada kao jedne od najvrjednijih povijesnih cjelina na Mediteranu”, smatraju u Gradu.
U planu je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu tvrđave Imperijal na Srđu. Taj projekt je još u fazi ishođenja dokumentacije i izrade idejnog rješenja. “Zavod za obnovu Dubrovnika je u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026. godinu uvrstio izradu cjelokupne dokumentacije za rekonstrukciju i unutarnje uređenje tvrđave Imperijal na Srđu, za što su osigurana potrebna financijska sredstva u Proračunu Grada Dubrovnika. Kako bi se pristupilo izradi projektnog zadatka, a potom izradi idejnog rješenja te glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije i unutarnjeg uređenja, uključujući i projekt muzejskog postava, Zavod je od Područne konzervatorske službe zatražio konzervatorske smjernice i upute za izradu istog” zaključuju iz Grada Dubrovnika.
