Fondu se danas može vjerovati, na vrijeme servisira sve financijske obveze, a pomaže i standardu i potrebama građana i potiče rast industrije i kvalitete života u pogledu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, i to kroz brojne javne pozive za dodjelu sredstava. 

Upravo je to – objava javnih poziva i natječaja – prava svrha ovoga javnog tijela, objašnjava Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji govori o golemom interesu građana i tvrtki za sredstva iz nadležnosti fonda za ulaganje u projekte, od električnih vozila do obnove zgrada i nabave spremnika za otpad. Otkriva i kako je Fond otkako ga je preuzeo na zdravim nogama i poručuje kako je njegov zadatak da taj Fond čuva.  

Gotovo nevjerojatno zvuči da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), za kojeg su se u prošlosti vezale brojne afere, danas posluje pozitivno. Prije dvije godine ova je institucija bila u bezizlaznoj situaciji, a danas se svako malo raspisuju javni pozivi i dijele subvencije? 
Raspisivanju javnih poziva se ne bi trebali čuditi, jer je to uostalom i prava svrha Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kao direktoru Fonda meni je najdraži dan kada mogu potpisati najavu nekog javnog poziva, jer to je najbolja potvrda da dobro radimo. Evo upravo je završio javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila u sklopu kojeg smo građanima podijelili 17 milijuna kuna.  Uz to smo za punionice osigurali još 5,8 milijuna kuna, a u segmentu elektromobilnosti ćemo za jedinice lokalne samouprave i pravne osobe odvojeno osigurati još 17,5 milijuna kuna. To je tek dio poziva koje Fond planira objaviti u prvoj polovici ove godine pa možete očekivati još dodatnih 50 milijuna kuna za obnovljive izvore energije, gdje ćemo dijeliti sredstva za solare, fotonaponske i toplinske, te kotlove na biomasu i dizalice topline.  Građane će sigurno razveseliti i informacija da smo pripremili i 10 milijuna kuna koje ćemo im podijeliti za kupovinu A+++ uređaja, odnosno energetski učinkovitih uređaja poput perilica rublja, sušilica, pećnica, hladnjaka i sl. Dakle, do sredine godine imat ćemo tempo od objavljivanja novog javnog poziva svakih dvadesetak dana.  Uz sve navedeno, Fond će za gradove i općine osigurati oko 315 milijuna kuna za nabavku spremnika za otpad za selekciju na kućnom pragu, a među projektima koje financiramo su i oni poput sanacije crnih eko točaka u Hrvatskoj, kao što je jama Sovjak za koju smo osigurali oko 360 milijuna kuna. Ova dva primjera pokazuju i našu uspješnost u povlačenju EU sredstava, jer smo za spremnike osigurali 85% ukupnog iznosa, dok smo za projekt Sovjak osigurali EU sredstava u punom iznosu od 100%.

Koliko god građani bili zadovoljni ovakvim javnim pozivima, ima i onih koji komentiraju da sredstva Fonda nisu dovoljna te da se novac vrlo brzo razgrabi. Kako to komentirate?
Sredstava nažalost nikad dosta i realno je za procjeniti da interes građana trenutačno nadmašuje mogućnosti i za desetak puta ovisno o kojem javnom pozivu govorimo.  No, bitno je gledati tendenciju, a ona glasi primjerice kod javnog poziva za električna vozila, da je 2017. godine bilo nula kuna, a onda smo mi prošle godine proveli javni poziv i podijelili 12 milijuna kuna, te ove godine 17 milijuna, dakle 40% više. Uz napomenu da je ključna riječ kontinuitet, dakle objavljivanje poziva svake godine, s održivim rastom sredstava, kako bi se i građani i industrija navikli i mogli planirati svoje investicije, odnosno poslovanje. S druge strane mi istovremeno pazimo i na fiskalnu odgovornost, pogotovo zbog činjenice da je Fond još prije dvije godine bio u kolapsu. U pravu ste kada kažete da se novac brzo podijeli, no mi javne pozive ne raspisujemo da bi bismo dobili kvačicu i mogli se pohvaliti brojem poziva, već da bismo uistinu pomogli standardu i potrebama građana te poticali rast industrije i kvalitetu života u lokalnim zajednicama po pitanju zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Fondu se danas može vjerovati, jer na vrijeme servisiramo sve svoje financijske obaveze, dakle može nam se vjerovati i da ćemo isplatiti sva sredstva dodijeljena na javnim pozivima. Interes iz godine u godinu raste i ja mogu obećati da ćemo osigurati još veća sredstva, a građani i proizvođači električnih vozila mogu biti sigurni da će ovi javni pozivi ići i sljedeće godine.

Vratimo se na početak. Kako ste uspjeli osigurati sredstva za sve ove javne pozive kad se zna da je Fond u 2017. godini bio u kolapsu i debelom minusu? 
Kad sam 15. rujna 2017. godine imenovan direktorom Fonda, na računu sam zatekao minus od 265 milijuna kuna. To međutim nije bilo sve, jer je hladan tuš bilo i 150 milijuna kuna dodatnih dolazećih faktura koje nisu bile u poslovnim knjigama Fonda. Repove takvog upravljanja rješavali smo više od godinu dana na način da smo primjerice iz svog tekućeg poslovanja uspjeli nadoknadili 75 milijuna kuna za plaćanje programa APN-a s područja energetske učinkovitosti, koje je dogovorila bivša uprava Fonda. Istina je da je i podignut kredit u vrijednosti 420 milijuna kuna da se pokrenu aktivnosti Fonda, no ostatak financijskog rezultata smo napravili svojim znanjem, trudom i energijom. Bez potrebe mijenjanja zakonskog okvira ili uvođenja kriznih mjera spašavanja Fonda. Nema tu neke čarolije, samo predan rad i zdrava poslovna logika. Kad smo kod logike, recimo, meni je neshvatljiva bivša uprava Fonda koja je poslovala na način da su plaćali kamate na minus na računu, a koje su daleko nepovoljnije od kredita s kojim smo mi taj minus zatvorili.

Ali, što ste vi konkretno napravili jer za skok s minus 265 milijuna na plus 905 vam je trebalo puno više od kredita? 
Napravili smo pomake na svim razinama. Primjerice, samo u posebnim kategorijama otpada rezultat Fonda je u 2018. 213 milijuna kuna iznad planiranog. Za razliku od bivših uprava konzervativno smo planirali cijenu emisijskih jedinica, čime smo investicijski ciklus inicijalno vratili za šest mjeseci, no rezultat takvog našeg odgovornog fiskalnog ponašanja je to da sad imamo održiv model i da je ostvareno sljedećih 480 milijuna kuna viška za 2018. Naravno da se pojedinim korisnicima to nije svidjelo, ali morali su naučiti da se može trošiti samo novac koji smo već uprihodili iz emisijskih jedinica, te da nema preuzimanja obveza bez osiguranog financijskog pokrića za njih, što nažalost nije bio slučaj u prijašnjem poslovanju Fonda. U konačnici, financijsko izvješće pokazuje da je na računu Fonda ostvaren višak od 905 milijuna kuna za 2018. Kvalitetno planiranje i realno postavljanje ciljeva, uz odgovarajući administrativni kapacitet i dobro upravljanje kampanjama donijelo nam je ovakav financijski rezultat i kreiralo financijsku stabilnost Fonda. Slikovit primjer proaktivnog pristupa i kontinuiranog rada kroz informativne kampanje je broj posjeta našoj internet stranici. U vrijeme kad sam došao u Fond, naše su internetske stranice bilježile 200 posjeta mjesečno, a nakon kampanja smo taj broj podigli na više od 18 tisuća.

Ipak, kako objašnjavate da ste usprkos svemu što navodite bili meta i neki se nisu ustručavali oštro vas kritizirati? 
Točno je da je ovo jedna od onih funkcija gdje se osjećate kao da imate metu na leđima. Kako i ne bi kad svakom svojom odlukom, od primjerice dvije lipe povećanja ili smanjenja određene naknade, nekom od korisnika možete smanjiti ili povećati prihode u milijunskim iznosima. Naša je misija prikupljanje izvanproračunskih prihoda po principu "onečišćivač plaća" kojima onda omogućujemo sufinanciranje programa i projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koji imaju za cilj sprečavanje daljnjeg onečišćenja okoliša, saniranje postojećih onečišćenja te održivo korištenje prirodnih resursa, kao i organizaciju sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Možda će zvučati neskromno, ali smatram da ja ne bih niti bio ikome interesantan da nemam rezultat. Fond nakon dugo vremena radi kako treba. To je organizacijski, financijski, reputacijski i na svaki način puno bolja institucija od one koju sam zatekao 2017. godine. Jesam li ja zbog toga meta koju gađa hrpa interesa, previše me ne brine. Moje je da čuvam Fond.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost