Nakon što je donedavni potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac napustio Vladu radi preuzimanja potpredsjedničke funkcije u Europskoj investicijskoj banci njegove je uloge potkraj siječnja preuzeo Tomislav Ćorić. Kakvu je ostavštinu naslijedio i što su glavni projekti i izazovi pred njim? U tom resoru živosti i izazova svakako ne manjka i bez najnovije eskalacije geopolitičkih napetosti.
Od inflacije koja je na početku 2026. ponovno ubrzala do Fiskalizacije 2.0 čiji početak primjene nije prošao bez zbrke i nervoze. Od deficita na rubu tri posto BDP-a i podešavanja poreznog sustava do strategije razvoja tržišta kapitala i projekata poput digitalizacije Porezne uprave ili registra stanovništva. Od regionalnih inicijativa poput integracije burzi pa do recentnih “kratkih spojeva” u poreznim rješenjima vezanim uz lanjske inovacije u oporezivanju nekretnina u kojima se ne stanuje i nisu u najmu.
Angažman tog resora iziskuju i završne aktivnosti u procesu pristupanja Hrvatske punopravnom članstvu u OECD-u. A slično vrijedi i za mjere u vezi s ublažavanjem inflacijskih pritisaka i zaštitom standarda. Tek što je Vlada usvojila izmjene zakona o PDV-u kojima se za plin, grijanje i ogrjevno drvo primjena snižene stope od pet posto produljuje za godinu dana (do kraja ožujka 2027.), sa sukobom SAD-a i Izraela s Iranom na stolu je ponovno i pitanje mogućeg ograničavanja cijena energenata odnosno interveniranja u naftne trošarine.
O potencijalnim rizicima tog sukoba za Hrvatsku očitovalo se već i Povjerenstvo za fiskalnu politiku na čelu sa Sandrom Krtalić. Hrvatska je lani uz uvoza namirivala čak 86,2 posto potreba za sirovom naftom, količina uvoza prirodnog plina bila je 3,3 puta veća od domaće proizvodnje (dio plina se pritom izvozi, a dio utječe na stanje njegovih zaliha), dok je uvoz električne energije bio tek neznatno manji od njezine ukupne neto proizvodnje, navodi se u osvrtu PFP-a. Iako s obzirom na zemlje iz kojih nabavljamo energente taj uvoz nije direktno pogođen aktualnim sukobom, i on će ovisiti o ukupnim globalnim kretanjima, osobito u situaciji bojkota uvoza energenata iz Rusije.
“Hrvatska je izložena posrednim učincima tog sukoba prvenstveno zbog visoke uvozne ovisnosti, osobito u području energenata, te snažne oslonjenosti gospodarstva na turističke prihode, što makroekonomsku stabilnost čini posebno osjetljivom na vanjske šokove”, ističu u Povjerenstvu. Usto, dodatno ograničenje predstavlja fiskalna politika koja balansira na granici manjka opće države od tri posto BDP-a. “Potencijalni izraženiji poremećaji na globalnim tržištima mogli bi dovesti do dodatnog povećanja proračunskog manjka i potrebe za većim zaduživanjem, što bi, ovisno o trajanju i intenzitetu takvih kretanja, moglo imati značajne negativne financijske i šire gospodarske posljedice”, zaključuje se u komentaru.
Premijer Andrej Plenković Ćorićev je izbor za Primorčeva nasljednika u resoru financija i funkciji potpredsjednika Vlade opisao kao brzu i logičnu tranziciju. Uz profesionalnu kompetentnost ima političko iskustvo, a to su, kaže, ključne stvari za vođenje jednog od najvažnijih državnih resora. Kao nekadašnjem predavaču na katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Katančićeva mu je izvorno i prirodnija ministarska adresa od prethodne tri na kojima je bio od 2016. do 2022., kada se preselio na poziciju viceguvernera u Hrvatskoj narodnoj banci.
Oporbena rešetanja
U svakom slučaju, nemali staž u politici sigurno mu je pripomogao da, za početak, sportski otrpi oporbena rešetanja i pozivanja na kontroverze iz prethodnih mandata prije potvrde imenovanja. Kako je viceguvernerska funkcija i manje stresna i bolje plaćena, mnogi promatrači nisu uvjereni da se baš zaželio medijskog i operativnog “mlina” izvršne vlasti, ali priča o motivima zona je nagađanja. Kako bilo, aktivnosti zaredale odmah nakon imenovanja potvrdile su da mu za novu ulogu nije trebalo uhodavanja.
Dobar dio njih, doduše, vezan je uz zatečene projekte na kojima rade nadležni stručni timovi ili za neke uobičajene i zadane hodograme. To vrijedi i za sudjelovanja na ministarskim sastancima Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) i Euroskupine (eurozona), kao i za pojedine zakonske promjene ili proračunske procese i operacije državnog financiranja. Prvu veliku u ovoj godini – izdanje dvije milijarde euroobveznica na međunarodnom tržištu – kao ministar potpisao je već dvadesetak dana po stupanju na dužnost, a time je odrađena praktično polovica obvezničkih zaduženja planiranih za 2026.
U pogledu inicijativa i politika Ćorić je naznačio da novu ulogu vidi kao kontinuitet i nastavak provedbe trasiranog smjera programa Vlade. Pohvalio je prethodnike za dobar posao odrađen u prethodnim godinama. “Hrvatska ima dobre makroekonomske rezultate i nema potrebe za značajnijim zaokretima u fiskalnoj politici”. Napomenuo je ipak da su fiskalna odgovornost i stabilnost dokazano važna podloga za pozitivne trendove u gospodarstvu.
U pogledu Primorčeve ostavštine mnogima je prva asocijacija na uspješan projekt uključivanje građana u državne operacije zaduživanja. Osim omogućavanja njihova sudjelovanja u izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa to vrijedi i za razvoj funkcionalnih digitalnih platformi (e-riznica, m-riznica) kojima je ono uvelike pojednostavljeno. Taj iskorak napravljen je u vrijeme ciklusa dizanja kamatnih stopa ECB-a (koje se slabo prelijevalo na kamate na depozite), ali i golemih viškova likvidnosti u bankarskom sustavu koji su se dodatno povećali uslijed regulatornih usklađenja pri uvođenju eura.
Kao najupečatljivije pozitivno nasljeđe taj iskorak apostrofira i Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb. Za većinu drugih važnijih projekata koje je iza sebe ostavio Primorac, od Fiskalizacije 2.0 do modifikacije poreznog sustava vezano uz nekretnine, tek će se vidjeti koliko su uspješni, s tim da zasad vidimo da u tehničkoj provedbi ima pukotina, kaže. I za načelno pozitivan projekt regionalne integracije burzi i šireg strateškog okvira razvoja tržišta kapitala, kao i registra stanovništva (koji bi trebao profunkcionirati početkom lipnja) smatra da tek treba vidjeti što će donijeti provedba. Sličnog je mišljenja i kad su posrijedi bankovne naknade i definiranje paketa besplatnih usluga, što je tema koja je medijski bila dosta praćena, a bivši ministar oko nje je bio prilično angažiran.
Zakompliciran porezni sustav
Istodobno, porezni sustav dodatno je zakompliciran širenjima izuzeća i/li neoporezivih primitaka. Neki porezni benefiti u hodu su više-manje izašli iz okvira prvotne svrhe i ciljeva, što je prema mnogima slučaj s npr. paušalnim obrtima. Dio poreznih znalaca tako drži da je sustav s vremenom dosta “izbušen”, a uz snažno i trajno povećanu proračunsku potrošnju jedan naš sugovornik smatra i da će se u potrazi za izvorima prihoda oni u većoj mjeri morati tražiti u oporezivanju rente, odnosno širenju porezne baze u sferi nekretnina. Hoće li se to dogoditi u dogledno vrijeme, druga je priča, jer je taj smjer politički teško prelomiti.
Kratkoročno gledano, i ove godine u planu Ministarstva financija predviđene su (i) izmjene zakona o porezu na dohodak i o doprinosima, i to u trećem kvartalu. Uz porez na dohodak navodi se samo da je “potrebno preispitati sustav poreznih olakšica” odnosno da je “radi postizanja veće jednakosti i pravednosti potrebno izmijeniti propis”. Kod doprinosa se pak ističe kako sada imamo propisan “velik broj različitih obveza ovisno o osnovi osiguranja, što sustav čini složenim i neracionalnim”. Stoga se planira “pojednostavljenje i otklanjanje neopravdanih razlika”. Što to konkretno znači, vidjet će se početkom jeseni.
Proteklih godina javne financije bile su pošteđene većih izazova umnogome zahvaljujući i veoma izdašnim priljevima sredstava iz EU-a. Zbog toga se komotnije pristupalo i povećanjima plaća u javnom sektoru, a manje se važnim pokazalo i to što u vođenju makroekonomske politike proteklih godina izvršna vlast nije imala potporu monetarne, kaže Lovrinčević.
Komentirajući nedavnu objavu procjene BDP-a, s ubrzanjem u zadnjem lanjskom kvartalu većim od očekivanja te realnim rastom na razini cijele godine od 3,2 posto, ministar Ćorić kazao je kako je uvjeren da ove godine možemo dosegnuti stopu rasta nešto veću od projiciranih 2,7 posto. Tvrdi da trenutačno nemamo naznake deficita koji probija Maastrichtske kriterije: “Kad se sakupe svi računi, 2025. nećemo završiti s deficitom većim od tri posto BDP-a, a učinit ćemo sve da i tekuća godina bude fiskalno odgovorna jer je to važno za održiv rast.
Igra istine
Smatra i da u pogledu fondova EU nema bojazni s obzirom na ovogodišnji dovršetak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Osim što se ove godine očekuje i ubrzanje isplata te s njima povezanih radova i investicija, podsjeća da tu i dalje ostaje i višegodišnji financijski okvir. Novi započinje 2028., a u odnosu na aktualnu omotnicu koja je iznosila 14,6 milijardi eura, na raspolaganju našem gospodarstvu bit će 17 milijardi. “Na nama je da i tu omotnicu iskoristimo u najvećoj mogućoj mjeri”, zaključio je. Usput je podsjetio da smo veliku većinu političkih ciljeva u zadnjih deset godina ostvarili i da nas sada čeka “rad na kontinuiranoj afirmaciji gospodarstva i životnog standarda građana”. Nije precizirao što to podrazumijeva, ali među ekonomistima se u kontekstu daljnje konvergencije u novije vrijeme kao ključna razvojna komponenta najčešće podcrtavao rast produktivnosti rada iznad europskog prosjeka.
To se potenciralo i zbog činjenice da je tijekom 2023. i 2024. ona zapravo stagnirala. Uz konstataciju kako je dobra vijest povratak rasta produktivnosti u 2025., Velimir Šonje je u osvrtu na Ekonomskom labu istaknuo kako je “veliko pitanje može li rast dugoročnog potencijalnog BDP-a biti dovoljno brz kada oslabe snažni poticaji domaće potražnje”.Tada će sve zavisiti o međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti za rast produktivnosti, kaže, a ta “igra istine” počinje za približno godinu dana.
Ponešto drukčijim povodom i Ćorić se nedavno dotaknuo pitanja konkurentnosti. Komentirajući podatke o inflaciji koja je i prema nacionalnom indeksu (a ne samo HICP-u) trenutačno bliže stopi od četiri nego tri posto, rekao je da visoke stope gospodarskog rasta u pravilu prate i nešto više stope inflacije, ali i da “u nekim segmentima ona ne bi trebala biti tako visoka”. Referirao se pritom na segment usluga koje su u veljači opet ubrzale, ponovno predvodeći godišnji rast cijena (7,7 posto, naspram nešto nižih 4,3 posto kod energije i te Hrane, pića i duhana s rastom od 3,6 posto). “Nastavak takva kretanja cijena usluga, posebice u dijelu smještaja i/li ugostiteljstva, sigurno nije poželjan smjer za turističku sezonu koja nam predstoji. To je ono što želimo izbjeći”, poručio je.
Što se tiče energenata, odnosno troškova stanovanja i pratećih režija za koje se i zbog postepenog smanjenja subvencija procjenjuje da će biti jedan od utega usporavanju inflacije u 2026., izvjesno je tek da će PDV na plin/grijanje do kraja iduće sezone grijanja ostati na pet posto, umjesto vraćanja na 13 posto.
Pregovori sa sindikatima
Prema njegovim riječima, Hrvatskoj u ovoj godini, što se tiče proračunskih korisnika, “slijedi prije svega racionalizacija, to je ono na čemu ćemo inzistirati”. U toj poruci mogao bi se prepoznati i dio sindikata zaposlenih u javnom sektoru s kojima u posljednjoj rundi pregovora nije postignut sporazum.
Premda je gospodarski rast posljednjih godina osjetno viši nego u većini ostalih članica Unije, lanjska stopa bila je najniža u postpandemijskom razdoblju, a izgledno je daljnje usporavanje dinamike BDP-a. Usto, rast je i dalje oslonjen na domaću potražnju. Isto tako, javne financije i dalje su u okvirima kriterija iz Maastrichta, ali se polako nakupljaju neravnoteže. Osim onih proračunskih (deficit na rubu tri posto BDP-a), sve se više nameće i pitanje neravnoteža na tekućem računu platne bilance, prvenstveno zbog posustajanja realnog rasta deviznih prihoda od turizma, upozorio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. To se u dobroj mjeri pripisuje padu cjenovne konkurentnosti.
Istodobno, višegodišnja fiskalna ekspanzija – a najviše se pritom upire prstom u snažan rast plaća u javnom sektoru – pojačala je rigidnost proračunskih rashoda. U slučaju jačeg gospodarskog usporavanja u okruženju stalnih geopolitičkih napetosti, to znači moguće dodatne pritiske na deficit, iako u smislu fiskalnih pravila klauzula o odstupanju vezana uz izdvajanja za obranu donekle povećava prostor na strani rasta rashoda.
Sve u svemu, uz strukturu poreznih prihoda koju u Hrvatskoj obilježava snažno oslanjanje na regresivne indirektne poreze (ponajprije PDV), porezna rasterećenja se, ukupno gledano, do daljnjega ne čine izglednim. Prema projekcijama iz Nacionalnog proračunskog plana za 2026., predviđa se rast udjela i prihoda i rashoda opće države u BDP-u; kod prihoda s 47,2 na 48,8, a kod rashoda s 50,2 na 50,8 posto.
Ova godina nosi i dosta regulatornih promjena, što je uobičajeno i stvar usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Tako već do kraja ožujka Ministarstvo financija treba izaći, primjerice, s prijedlogom novog, jedinstvenog zakonodavnog okvira za potrošačke kredite, uključujući i stambene, koji se mijenja u smjeru daljnjeg jačanja zaštite potrošača.
U javnu raspravu već su puštene izmjene Zakona o tržištu kapitala, ali samo u dijelu koji se odnosi na obveze izvještavanja o održivosti, zbog čega je predviđen hitan postupak. Riječ je o promjenama kojima se bitno sužava krug obveznika – na izdavatelje s više od 450 milijuna eura neto prihoda i više od tisuću radnika, a to u Hrvatskoj znači svođenje na samo 20-ak (s oko 500) kompanija.
Osim toga, očekuje se i prijedlog izmjena zakona kojima će se u domaće zakonodavstvo ugraditi odredbe direktive EU vezane za povećanje privlačnosti javnih tržišta kapitala i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća. To uključuje npr. smanjenje administrativnih opterećenja izdavatelja, povećanje pragova za izuzeća od obveze objave prospekta, uvođenje pojednostavljenih obrazaca prospekata isl.
Mimo usklađivanja sa zakonodavstvom EU, do kraja mjeseca trebali bismo vidjeti i prijedlog novog zakonskog okvira kojim se regulira poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Riječ je o novom zakonu, a ne izmjenama postojećeg koji je na snazi još od 2006. i nije značajnije mijenjan već 18 godina. Njegovo osuvremenjavanje povezano je i s lani donesenim Strateškim okvirom razvoja tržišta kapitala do 2030. te pratećim akcijskim planom provedbe za 2025. i 2026. Kao jedno od unaprjeđenja HBOR-a najavljeno je upravo stvaranje pretpostavki za pružanje veće podrške razvoju tržišta kapitala, posebice iskoracima MSP-a na tržište, a dio tog plana je i uspostava državnog IPO fonda pod okriljem HBOR-a.
Među novinama za građane strateškim okvirom je predviđeno i uvođenje modela tzv. investicijskih računa, konceptu koji administrativno i porezno pojednostavljuje i rasterećuje ulaganja na tržištu i kapitala. No, koji će se iznos odrediti za to, kao i što će sve uključivati ti računi, analize radne skupine tek trebaju iskristalizirati.
Šahovski um
Kad je riječ o regionalnoj integraciji tržišta kapitala, nakon što su predstavnici osam zemalja iz Srednje i istočne Europe prije nešto više od pola godine u Zagrebu potpisali Memorandum o razumijevanju, u inicijativi osam regionalnih burzi tzv. Junctus grupa je za početak 2026. kao sljedeći korak najavila rad na harmonizaciji regulatornih praksi uključenih tržišta. I na razini Europske unije već neko vrijeme su u fokusu produbljavanja unije tržišta kapitala.
O tome je bilo riječi i na sastanku Euroskupine (ministara financija eurozone) u veljači, prvome kojemu je Ćorić nazočio u novoj ulozi. Kako je rekao, ideja je da se dio nadzornih funkcija prenese na nadnacionalno tijelo, ali uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog sustava. Inicijative koje se odnose na Uniju u cjelini, međutim, obično karakterizira sporost, zbog čega je i šest najvećih ekonomija EU na tragu višebrzinske EU iniciralo neformalnu skupinu “E6” s ciljem poboljšanja suradnje i produbljavanja suradnje u određenim gospodarskim i financijskim pitanjima unutar bloka. Tako i u kontekstu integracije tržišta kapitala iz domaće perspektive trenutačno veći neposredni značaj ima regionalni projekt Junctus grupe.
Na tom tragu treba podsjetiti da je prošlog ljeta Fina objavila namjeru ponude preuzimanja Zagrebačke burze, ali se u međuvremenu tome usprotivila Ljubljana (ZSE je vlasnik tamošnje burze). Kao što se računa da je toj blokadi pridonijela tamošnja predizborna kampanja, tako se procjenjuje da bi na daljnji tijek preuzimanja ZSE mogao utjecati i ishod skorih izbora u Sloveniji. U svakom slučaju, to je projekt koji se neizravno odnosi i na Ćorićeve ministarsko-potpredsjedničke nadležnosti. Možda u svemu pomogne i “šahovski um”, jer slovi za ponajboljeg šahista u Vladi.
