Liberalizacija tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj se dugo očekivala, a svi su od nje imali neka očekivanja.

Naftne tvrtke dugo su najavljivale da ih državna regulacija maksimalnih cijena derivata ograničava u poslovanju te da bi njihovo slobodno formiranje, za svaku crpku posebno, u konačnici trebalo, mehanizmima tržišta, donijeti i niže cijene. Građani su, pak, slijedom najava trgovaca naftnim derivatima, očekivali da će sada moći imati pregled svih cijena na svim benziskim crpkama te odlučiti kada im se i gdje najviše isplati točiti. Praksa je, međutim, pokazala da će obični građani i tu izvlačiti deblji kraj. Naime, iako su dosad godinama svi trgovci naftnim derivatima na svojim internetskim stranicama objavljivali cijene goriva na svojim crpakam, to više ne čine. Tako je otpala mogućnost da građani usporede cijene i donesu odluku temeljem vlastite kalkulacije. 

'Usklađeno djelovanje'
Operateri benziskih crpki pravdaju se da ih na objavljivanje cijena više ne obvezuje zakon, a građani, navode, cijenu mogu doznati na servisnom telefonu ili na samoj crpki. Kako su praksu neobjave istodobno počele korisiti sve tvrtke iz naftnog sektora na tržišu, barem pet najvećih, nameće se pitanje je li riječ o nelegalnom dogovaranju na štetu potrošača, nekoj vrsti kartela? Stručnjaci za tu tematiku kažu da je samo neobjavljivanje informacije o cijeni više sporno sa stajališta zaštite potrošača, jer oni nemaju pravodobnu informaciju o cijenama, nego sa stajališta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

"Smatram da naftaši neobjavu koriste upravo zato da što više onemoguće praćenje od strane konkurencije i time ostvare neku tržišnu prednost, po logici: dok konkurent (i potrošač) ne zna koja je moja cijena, prodat ću koju litru više. U pravu tržišnog natjecanja to se naziva usklađeno djelovanje, kad konkurent poduzima iste aktivnosti vezane uz cijenu, promociju itd., vrlo brzo nakon što je to već netko učinio, a to zapravo jest tržišna utakmica. Što se tiče kartela, neobjava bi mogla biti jako daleka indikacija nekog zabranjenog sporazuma u pozadini, ali je toliko tanašna da je teško i zaključiti o čemu bi taj zabranjeni sporazum bio", kaže stručnjak za tržišno natjecanje koji je želio ostati anoniman. U samim naftnim tvrtkma pozivaju se na novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata koji im više ne nameće obvezu objavljivanja cijena goriva na internetu. 

'To je tržišna utakmica'
"Dinamika promjene cijena nije definirana nego je usklađena s tržišnim uvjetima i promjenama, baš kao što je i praksa u većini zemalja Europske unije", kažu u Ini. Sličnog su stava i u Lukoilu, gdje ističu kako je, s obzirom  na to da najviše maloprodajne cijene naftnih derivata više ne uređuju zakonski propisi, već tržište i principi konkurentnosti, prestala i njihova obveza isticanja cijena na web stranicama.