Energetski sektor u Hrvatskoj lani je dao neke od kompanija s najvećim prihodima u Hrvatskoj – posebno najvećih izvoznih prihoda – pa ostaje dojam jednog od najpropulzivnijih gospodarskih sektora.
Godinu 2025. obilježila su tri ključna događanja u energetskom sektoru. Tvrtke članice Udruženja energetike HGK, Udruženja obnovljivih izvora energije HGK i Udruženja distributera i opskrbljivača plinom HGK energetskim događajem godine smatraju donošenje ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Tržištu i gospodarstvu dao je jasniji signal kamo se hrvatska energetika kreće i u kojem se vremenskom horizontu očekuju ključne promjene. Drugi važan događaj – koji se po broju glasova članica pokazao jednako važnim kao i NECP – je prelazak granice od jedan gigavat instalirane solarne snage.
Time je solarna energija u Hrvatskoj iz višegodišnje faze sporijeg razvoja prešla u izvor energije koji ima sve veći potencijal za pokrivanje potreba za električnom energijom. To je dokaz interesa građana i poduzetnika, ali i potvrda da se obnovljivi izvori, unatoč ograničenjima mreže i administracije, ipak uspijevaju razvijati, osobito na distribucijskoj mreži koja ima kapaciteta za prihvat elektrana.
Kao treći najvažniji energetski događaj godine tvrtke članice HGK ističu daljnje jačanje sigurnosti opskrbe kroz plinsku i LNG infrastrukturu, u što su uložene stotine milijuna eura. Članice pozdravljaju sve izraženije otvaranje teme geotermalne energije. Iako geotermalni projekti još nisu masovno realizirani, 2025. godina pokazala je da se o tom potencijalu počinje ozbiljnije razmišljati – ne samo kao o obnovljivom izvoru, nego i kao stabilnom, baznom izvoru energije koji može imati važnu ulogu u budućem energetskom miksu, osobito za toplinarstvo u gradovima.
Pet od deset
Među prvih deset hrvatskih kompanija prema prihodima čak je pet energetskih: Ina (na prvome mjestu), Prvo plinarsko društvo (drugo mjesto), HEP (treće mjesto), Petrol (šesto mjesto) te D-Trading (deveti). Ukupni prihodi Ine u 2025. godini iznosili su 3,77 milijardu eura, što je neznatno manje u odnosu na 2024., a znatnije se nisu mijenjali ni ukupni rashodi, u visini od 3,79 milijardi eura.
Iz Ine na upit Poslovnog dnevnika poručuju kako je poslovna 2025. protekla u znaku kontinuirane globalne neizvjesnosti, obilježene geopolitičkim napetostima i nepredvidivim kretanjem cijena nafte i plina, no Ina je, unatoč tome, ostala otporna i brzo se prilagođavala promjenjivim okolnostima. Ostvaren je veliki napredak u preradi sirove nafte – Rafinerija nafte Rijeka radila je punim kapacitetom tijekom cijele 2025. i preradila tri milijuna tona nafte. Krajem godine dovršeno je i novo rafinerijsko postrojenje za obradu teških ostataka (Delayed Coker Unit) i pratećih objekata, projekt vrijedan oko 700 milijuna eura i najveća pojedinačna investicija u povijesti kompanije.
Paralelno s uspjesima u preradi, u istraživanju i proizvodnji nafte i plina godina je bila posvećena jačanju dugoročne održivosti portfelja. U rad su puštene dvije nove razradne plinske bušotine – IKA A1 R na sjevernom Jadranu te Jamarice-183 na proizvodnom polju Lipovljani. U suradnji s kompanijom Energean donesena je i zajednička odluka o ulaganju u razradu plinskog polja Irena u sjevernom Jadranu, koje je dio istražnog bloka Izabela.
Najuspješnija hrvatska kompanija ostvarila je velik napredak u preradi sirove nafte – Rafinerija nafte Rijeka radila je punim kapacitetom tijekom cijele 2025. i preradila tri milijuna tona.
Maloprodajna djelatnost i usluge kupcima ostvarile su daljnji rast uz rekordne prodajne količine i dobit, a obilježeno je i deset godina gastro-koncepta Fresh Corner. Značajna prekretnica za cijelu industriju bila je odluka Vlade RH o deregulaciji marži na gorivo, koju je Ina u potpunosti podržala, a tržište je nakon toga pokazalo stabilnost, s cijenama goriva koje su u prosjeku bile niže nego u većini zemalja EU-a.
Godina 2025. za energetsku industriju globalno je bila godina nižih cijena nafte i plina u odnosu na 2024., viška ponude i sporijeg rasta potražnje za naftom, dok su rafinerijski i maloprodajni segmenti bili relativno stabilniji – što je jasno vidljivo i u poslovnim rezultatima Ine. Konsolidirani prihodi u 2025. godini iznosili su 3,8 milijardi eura, dok je EBITDA porasla za dva posto, na 440,7 milijuna eura. Posebno se ističe rast CCS EBITDA-e bez jednokratnih stavki, koja je s 469,1 milijuna eura narasla na 521,3 milijuna eura, što je rast od 11 posto.
Najveća promjena u odnosu na 2024. najbolje je vidljiva u strukturi rezultata po djelatnostima. Poslovni segment Rafinerija i marketinga, uključujući usluge kupcima i maloprodaju, ostvario je rast EBITDA-e od 58 posto, s 128,7 na 203,2 milijuna eura, zahvaljujući punom iskorištenju kapaciteta Rafinerije nafte Rijeka i rekordnoj preradi nafte.
S druge strane, EBITDA segmenta Istraživanja i proizvodnje nafte i plina pala je za 16 posto, s 308,7 na 260,2 milijuna eura, što je posljedica prirodnog pada proizvodnje na zrelim poljima. Na operativnoj razini, rafinerijska proizvodnja porasla je za 48 posto, a prodaja rafinerijskih proizvoda za deset posto, dok je maloprodaja zabilježila rast prodajnih količina od tri posto uz gotovo nepromijenjen broj lokacija.
Za Inu velika i 2026.
Što se tiče očekivanja poslovanja za 2026. godinu, Ina je, oslanjajući se na čvrste temelje izgrađene tijekom proteklih godina te razborita ulaganja i uravnotežen pristup tradicionalnim i novim energetskim rješenjima, u 2026. godinu ušla dobro pozicionirana. Ključni događaj bit će pokretanje DCU postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka koje se očekuje do kraja godine, dok se tijekom 2027. očekuju prvi testovi performansi i izdavanje dozvola za rad.
Do kraja godine u Rafineriji nafte Rijeka dovršeno će biti i postrojenje za proizvodnju zelenog vodika, vrijedno više od 60 milijuna eura i sufinancirano u iznosu od 15 milijuna eura kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost. Prve molekule zelenog vodika se očekuju u 2027. godini, a godišnja proizvodnja iznosit će oko 1500 tona. Nakon preuzimanja 60 posto u istražnom bloku SAVA-07 od kanadskog Vermiliona očekuju se i početak nove istražne faze i potraga za novim ležištima nafte i plina na kopnu, dok će se na sjevernom Jadranu dovršiti velika razradna kampanja bušenja vrijedna 65 milijuna eura. Maloprodaja nastavlja sa snažnim ulaganjima u nastavak rasta i nadogradnje prodajne mreže, daljnji razvoj i obogaćivanje ponude kroz koncept Fresh Corner te jačanje programa INA Loyalty s ciljem osiguravanja stabilnog rasta prodaje i profitabilnosti.
Drugu polovicu 2025. godine obilježio je povratak tržišnom formiranju cijena naftnih derivata, pri čemu se pokazala zrelost i odgovornost tržišnih dionika. Usprkos izazovnom geopolitičkom i gospodarskom okruženju, tržište je zadržalo stabilnost, a kretanja cijena potvrdila su da tržišni mehanizmi mogu osigurati ravnotežu između interesa potrošača i održivosti poslovanja. Valja naglasiti kako su, čak i u uvjetima izrazito volatilnog energetskog tržišta, cijene naftnih derivata u proteklom razdoblju rasle znatno sporije od mnogih drugih kategorija potrošnje.
Prvo plinarsko društvo skočilo je na drugo mjesto i nadmašilo lani po prihodima HEP Grupu. PPD je ostvario 2,4 milijarde eura prihoda, a time je zasjeo na prvo mjesto hrvatskih izvoznika, ispred Ine, D.TRADING-a i Petrola. Navode da je, nakon nekoliko godina izraženih poremećaja i volatilnosti, 2025. godinu obilježila stabilizacija europskog plinskog tržišta, ali i da su kretanja cijena plina i dalje ostala pod snažnim utjecajem geopolitičkih okolnosti, kao i šireg odnosa između europskog i azijskog tržišta energije.
PPD je lani isporučio deset posto više plina u Hrvatskoj nego u prethodnom razdoblju, što, kako ističu, dokazuje strateško usmjerenje kompanije prema snažnijem rastu na domaćem tržištu. Iako se prihodi i dalje ostvaruju u međunarodnom poslovanju, rezultati pokazuju da je PPD u proteklom razdoblju ostvario mjerljiv napredak u jačanju domaćeg portfelja.
Naglašavaju da im važan oslonac poslovanja ostaje rastuće LNG tržište. PPD na terminalu u Omišlju raspolaže značajnim zakupljenim kapacitetima, koji će od ove godine dodatno rasti, dok nabavu LNG-a osigurava kombinacijom dugoročnih i srednjoročnih ugovora. Time kompanija, stoji u priopćenju, dodatno pridonosi stabilnosti i sigurnosti opskrbe Hrvatske i susjednih država. LNG je činio trećinu dobave kompanije u proteklom razdoblju, a očekuje se daljnje povećanje tog udjela, čime se kroz diversifikaciju dodatno osnažuje položaj kompanije.
Manji prihod HEP-a
HEP grupa lani je ostvarila 2,3 milijarde eura prihoda, oko 400 milijuna eura manje nego 2024. Poslovanje HEP grupe u 2025. godini, kao i u prethodne tri, odvijalo se u okolnostima primjene mjera Vlade kojima su ograničene prodajne cijene električne energije, plina i toplinske energije, poručuju iz HEP-a za Poslovni dnevnik.
“S hrvatskom vladom i državnim tijelima nastavljena je aktivna suradnja na osiguranju okvira za stabilno i pozitivno poslovanje tvrtke. Tako je ostvaren pozitivan financijski rezultat, a zabilježena je i rekordna razina investicija, čak 730 milijuna eura. Značajan udjel u izvorima financiranja činila su sredstva iz EU fondova, pogotovo za projekte modernizacije i obnove elektroenergetske mreže. Nastavljena je, a sredinom ove godine i dovršena provedba višegodišnjeg projekta modernizacije distribucijske mreže. Jedan od potprojekata odnosio se na opremanje obračunskih mjernih mjesta korisnika mreže novim naprednim brojilima kojih je u 2025. godini ugrađeno više od 330 tisuća”, kažu iz HEP-a.
Investicijske aktivnosti na području obnovljivih izvora tijekom 2025. godine obilježila je izgradnja sunčane elektrane Korlat, odnosno druge faze energetskog korištenja lokacije Korlat. Projekt je uspješno završen sredinom ove godine. Ta najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, priključne snage 75 megavata, zajedno s vjetroelektranom, koja je u pogonu od 2021. godine, čini hibridni energetski park Korlat, čija će proizvodnja podmirivati potrebe za električnom energijom oko 100 tisuća kućanstava.
U 2025. godini s redovnom su proizvodnjom počele tri sunčane elektrane, Črnkovci, Jambrek i Dugopolje, ukupne snage veće od 23 megavata. Nastavljena je izgradnja sunčanih elektrana Lipik, Unije, Cres, Čakovec i Radosavci. Pripremana je izgradnja više drugih proizvodnih objekata obnovljivih izvora energije. Ističe se projekt sunčane elektrane Sukošan, priključne snage 45 megavata, za koji je u travnju ove godine ishođena građevinska dozvola.
U sklopu tog projekta predviđena je implementacija sustava za pohranu energije u baterijama, snage do 50 megavata i kapaciteta do 200 megavatsati, koji će omogućiti pohranu proizvedene električne energije te njezino fleksibilno isporučivanje u mrežu ovisno o uvjetima u elektroenergetskom sustavu i na tržištu električne energije. Ugradnja baterijskog sustava planirana je i u idućoj fazi energetskog parka Korlat, kao i na više drugih lokacija naših sunčanih elektrana. Razmatra se i mogućnost izgradnje baterijskih sustava na nekoliko lokacija termoelektrana.
U HEP-u je, naime, prepoznata sve veća važnost razvoja i primjene tehnologija spremanja energije, kako za stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava, tako i za poslovanje HEP-a. U tom smislu, osim spomenutih projekata baterijskih spremnika, radi se i na razvoju projekata reverzibilnih elektrana, kao što je primjerice CHE/RHE Vinodol. U segmentu korporativnog upravljanja iduće će razdoblje obilježiti primjena novog zakonodavnog okvira koji se odnosi na pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, donesenog u sklopu procesa ulaska Hrvatske u OECD.
HEP grupi svakako valja pridodati i HEP-Proizvodnju koja je lani ostvarila više od 815 milijuna eura prihoda i smjestila se na 16. mjesto najvećih hrvatskih tvrtki prema prihodima. Tu je i HEP-Operater distribucijskog sustava d.o.o. koji je ostvario 677 milijuna eura prihoda, oko 70 milijuna više nego 2024. te je zauzeo 20. mjesto. Na 21. mjesto smjestila se HEP Elektra sa 637 milijuna eura prihoda, 802 milijuna više nego 2024. HEP Plin je na 165. mjestu s 128 milijuna eura prihoda, 20-ak milijuna manje nego 2024. Blizu je i HEP Toplinarstvo koje je na 167. mjestu s 124,6 milijuna eura prihoda.
Petrol je lani ostvario više od 1,35 milijardi eura prihoda, stotinjak milijuna eura više nego 2024., čime se potvrđuje teza da im je poslovanje u Hrvatskoj znatno bolje nego u Sloveniji.
Petrolove vjetroelektrane
“Kada je riječ o poslovanju Petrola, rezultati potvrđuju kvalitetno upravljanje tržišnim izazovima. Godinu je obilježio i snažan rast prodanih količina goriva pravnim osobama, stabilan rast maloprodaje goriva i dvoznamenkasti rast prodaje trgovačke robe. Petrol je u 2025. nastavio jačati svoj doprinos energetskoj samodostatnosti Hrvatske; naše vjetroelektrane Glunča i Ljubač tijekom 2025. proizvele su više od 133 gigavat sati električne energije, a približavamo se razini od 100 megavata instalirane snage iz obnovljivih izvora energije.
Nadamo se da će 2026. godinu obilježiti smirivanje geopolitičkih napetosti i veća predvidljivost energetskih tržišta, što bi trebalo stvoriti povoljnije okruženje za investicije i održivo poslovanje. Uz tradicionalni energetski segment planiramo nastaviti ubrzano razvijati obnovljive izvore energije, e-mobilnost, digitalna rješenja te poslovanje u segmentima električne energije i prirodnog plina. Naš je cilj dodatno ojačati poziciju Petrola kao pouzdanog i sveobuhvatnog energetskog partnera te konkretnim ulaganjima nastaviti doprinos energetskoj sigurnosti i samodostatnosti Hrvatske”, poručili su iz Petrola za Poslovni dnevnik.
Najveći dobitnik među većim energetskim kompanijama u Hrvatskoj lani je bio D.TRADING koji je ostvario više od milijardu eura prihoda i smjestio se na osmo mjesto najvećih kompanija u Hrvatskoj prema prihodima. Lani su više nego udvostručili ukupne prihode. Ukrajinska tvrtka D.TRADING, dio energetskog giganta DTEK, prije manje od četiri godine osnovala je lokalnu tvrtku u Zagrebu. D.Trading se bavi trgovinom različitim vrstama energenata i posluje u više europskih zemalja. Snažan rast hrvatskog poslovanja brzo je privukao pozornost jer je postalo jasno da ovdje imaju ozbiljne planove.
Iz kompanije za Poslovni dnevnik poručuju da je 2025. bila važna godina za D.TRADING, obilježena kontinuiranim širenjem i diversifikacijom našeg europskog poslovanja.
“Jedna od ključnih prekretnica bila je isporuka našeg prvog LNG tereta na FOB, što je dodatno ojačalo naše mogućnosti na europskom tržištu plina i pridonijelo većoj diverzifikaciji opskrbe energijom. Također smo ušli na talijansko tržište, značajno proširujući naš europski otisak. To je bio važan korak u našoj strategiji izgradnje jače i diverzificiranije trgovačke platforme diljem Europe”, poručuju iz D.TRADING-a.
U usporedbi s 2024. godinom, D.TRADING je znatno proširio i opseg svog europskog poslovanja.
“Važan razvoj događaja bio je naš ulazak u Italiju, gdje smo sudjelovali u mehanizmu Energy Release 2.0 i uspostavili odnose s više od 45 krajnjih kupaca. Istodobno, nastavili smo širiti naše trgovačke portfelje na europskim tržištima na kojima poslujemo, koji su se u 2025. povećali za više od 30 posto. Naš ugovoreni portfelj preuzimanja obnovljive energije povećao se za 40 posto na ključnim tržištima, što odražava rastuću potražnju za profesionalnim rješenjima za dolazak na tržište i rastuću ulogu D.TRADING-a kao komercijalnog partnera za proizvođače obnovljive energije. Općenito, 2025. predstavljala je pomak od geografskog širenja prema izgradnji većeg opsega, diversifikacije i dubine u našem europskom poslovanju”, poručuju iz kompanije.
Značajan rast GEN-I Hrvatska
U 2026. godini očekuju nastavak širenja geografskog prisustva uz istodobno ubrzavanje razvoja u skladištenju energije, fleksibilnosti i tehnološki vođenom trgovanju.
“Jedan od naših prioriteta je BESS. Započeli smo suradnju s Capalo AI, kombinirajući D.TRADING-ovo trgovanje energijom i komercijalnu stručnost s naprednim mogućnostima optimizacije temeljenim na umjetnoj inteligenciji kako bismo razvili rješenja za sustave skladištenja energije u baterijama i hibridne projekte obnovljivih izvora energije. Također planiramo pokrenuti poslovanje u Bosni i Hercegovini, dodatno jačajući našu prisutnost u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Tehnologija će ostati još jedno važno područje razvoja. Povećavamo korištenje umjetne inteligencije i alata temeljenih na podacima u našim procesima donošenja odluka o trgovanju, omogućujući našim timovima učinkovitiju obradu tržišnih informacija i brži odgovor na sve složenija i nestabilnija energetska tržišta. Naš fokus za 2026. godinu je stoga jasan: daljnji geografski rast, dublja stručnost u skladištenju energije i fleksibilnosti te veća integracija tehnologije u naše trgovačke aktivnosti”, zaključuju iz D.TRADING-a.
Od ostatka energetskog sektora valja spomenuti MVM CEEnergy Croatia koji je 30. u Hrvatskoj prema prihodima s 455 milijuna eura prihoda te HOPS koji se smjestio na 32. mjesto prema prihodima s 447 milijuna eura prihoda u 2025. godini, što je 37 milijuna više nego 2024. Značajan rast bilježi GEN-I Hrvatska koja se s rastom prihoda od 80-ak milijuna eura (na 362 milijuna) smjestila na 43. mjesto, dok je Tifon uz rast prihoda za 12 milijuna eura (na 345 milijuna) zasjeo na 47. mjesto.
Gotovo su nepromijenjeni bili prihodi Lukoil Croatije koji se smjestio na 50. mjesto s prihodima od 339 milijuna eura. Adria Oil je povećao prihode za 30-ak milijuna eura te se smjestio na 76. mjesto s gotovo 245 milijuna eura prihoda.
