Na tržištu svinja trenutno je višak od 5.000 komada tovljenika čija je cijena pala ispod sedam kuna, dok su proizvođačke cijene minimalno devet kuna. Na drugoj strani, cijena mesa iz uvoza prodaje se u trgovinama po smiješnim cijenama – vratina se nudi po cijeni od 15 ili 16 kuna. Proizvođači su prošli tjedan u Ministarstvu održali sastanak i čekaju reakciju države. Što se može napraviti i što nas čeka objasnio je Agrobizu Goran Jančo potpredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske i prošlogodišnji pobjednik izbora najboljeg OPG-a Zlata vrijedan

Proizvođači svinja su ovaj tjedan imali sastanak u Ministarstvu poljoprivrede oko ogromnih tržišnih viškova svinja. Što je  zaključeno?

Zaključak je da će se po županijama kontaktirati proizvođači svinja o njihovim viškovima, te da će se izaći sa okvirnom brojkom tržnih viškova utovljenih svinja prema Ministarstvu. Također je zaključeno da ćemo provjeriti rokove trajanja smrznutog mesa u zemljama EU-a, kako bi uskladili zakonsku regulativu ostalih zemalja s našom zemljom, gdje je rok trajanja smrznutoga mesa neograničen.

Na tržištu je prema procjenama oko 4.500 do 5.000 komada tovljenika, a cijena je pala ispod 7 kuna. Po koji se cijeni konkretno mogu prodati svinje i koliko je to ispod proizvođačke cijene?

Svaki proizvođač ima svoju kalkulaciju, ovisno o kreditnom zaduženju, troškovima energije i izvoru vlastitih žitarica za hranidbu svinja. Danas je situacija takva da pojedini otkupljivači nude za teške svinje cijenu ispod 7,0 kuna po kg žive vage, a proizvođačka cijena da bi se izvršile sve obveze prema dobavljačima, zaposlenicima i bankama je 9 kuna po kilogramu žive vage.

Zbog čega je došlo do ovih tržišnih viškova? Da li zbog ogromnog uvoza zbog tržišnih viškova i pada cijene na EU tržištu ili se dogodilo nešto drugo?

Pojava tržnih viškova je nastala zbog više faktora odjednom. Navest ću najvažnije: uvoz velikih količina smrznutog i svježeg mesa iz zemalja EU u kojima je ta ista proizvodnja potpomognuta od strane države, ruskog embarga, doba godine kada je konzumacija svinjskog mesa mala i dr.

Što je ono što Savez proizvođača svinja smatra da je nužno hitno učiniti, a što bi trebalo dugoročno učiniti da se stanje promjeni?

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Hitne mjere za spašavanje svinjogojske proizvodnje su prije svega poziv mesoprerađivačima da otkupe tržni višak svinja na tržištu Hrvatske, usklađivanje rokova trajanja smrznutog mesa sa zemljama u okruženju, regulacija Zakona o javnoj nabavi, gdje bi se u svim javnim i državnim ustanovama (bolnice, vojska, škole, starački domovi, vrtići, te ostali korisnici državnog proračuna) isključivo konzumiralo domaće svinjsko meso. Dugoročne mjere za spašavanje svinjogojske proizvodnje su prepuštanje PDV-a na prodane žive svinje isključivo proizvođačima svinja, smanjivanje PDV-a na inpute u svinjogojskoj proizvodnji (repromaterijal, stočna hrana i dr.), u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji dati povlaštenu cijenu energije (struja, plin) umjesto industrijske cijene, potom je važno uključiti mjere dobrobiti životinja u izravna plaćanja u poljoprivredi za svinjogojsku proizvodnju, te u konačnici usporedba i eventualna primjena klaoničke premije u odnosu na zemlje u okruženju.

Postoji li način da se uvede neki oblik potpore proizvođačima svinja? Što kažu u Ministarstvu imaju li oni neko rješenje?

Danas je važno da svinjogojski proizvođač dobije potpore čim prije po izglasavanju Državnog proračuna, da bi kvalitetno uložio u proljetnu sjetvu žitarica za hranidbu svinja.

Kakva je situacija na tržištu u okruženju – Mađarska, Srbija, imaju li  iste probleme ili smo mi specifični?

Svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti, pa tako i naša. Međutim, u zemljama u okruženju država je stala iza svojih proizvođača i vlastite proizvodnje u vidu prethodno navedenih mjera, gdje je ipak na neki način proizvođač zaštićen kod prodaje i naplate.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.