Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Na teret države sjeda najmanje 11,3 mlrd. kuna za jamstva škverovima

Autor: Marija Brnić
12. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Točan iznos ovisit će o konačnim programima restrukturiranja i ugovorima s kupcima te kretanju tečaja

U samom finišu restrukturiranja brodogradnje Vlada je jučer u hitnu proceduru uputila zakon kojim uređuje prava i obveze škverova u tom postupku. No ni nakon njega nije poznato koliki će na kraju biti ukupan teret koji će se sa škverova preliti na državu. U zakonu se navode tek obveze po trenutno aktivnim jamstavima od ukupno 11,3 milijarde kuna, koje će se prenijeti u javni dug. No uz pojašnjenje ministra gospodarstva Đure Popijača da je i taj iznos tek mogući okvir te da će se točan iznos utvrditi ovisno o konačnim programima restrukturiranja i ugovorima s kupcima, kao i kretanju tečaja i vremenu završetka privatizacije, zapravo i dalje nemamo konačnu sliku financijskog stanja škverova i iznose tereta koje će podijeliti država i budući vlasnici.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Odšteta iz veljače
Dodatno zbunjuje i da Vlada tek sada ozakonjuje svoje prije donesene odluke i već potpisane sporazume sa škverovima o njihovoj odšteti za pomorsko dobro. Posao je proveden još početkom veljače, a njime su škverovi rasterećeni za 8,16 milijardi kuna, prenesenih u javni dug.

U samom finišu restrukturiranja brodogradnje Vlada je jučer u hitnu proceduru uputila zakon kojim uređuje prava i obveze škverova u tom postupku. No ni nakon njega nije poznato koliki će na kraju biti ukupan teret koji će se sa škverova preliti na državu. U zakonu se navode tek obveze po trenutno aktivnim jamstavima od ukupno 11,3 milijarde kuna, koje će se prenijeti u javni dug. No uz pojašnjenje ministra gospodarstva Đure Popijača da je i taj iznos tek mogući okvir te da će se točan iznos utvrditi ovisno o konačnim programima restrukturiranja i ugovorima s kupcima, kao i kretanju tečaja i vremenu završetka privatizacije, zapravo i dalje nemamo konačnu sliku financijskog stanja škverova i iznose tereta koje će podijeliti država i budući vlasnici.

Odšteta iz veljače
Dodatno zbunjuje i da Vlada tek sada ozakonjuje svoje prije donesene odluke i već potpisane sporazume sa škverovima o njihovoj odšteti za pomorsko dobro. Posao je proveden još početkom veljače, a njime su škverovi rasterećeni za 8,16 milijardi kuna, prenesenih u javni dug.

Koncesija ostaje
Za taj se iznos budućim vlasnicima treba smanjiti udjel vlastitog doprinosa u restrukturiranju, a Vlada im ovim zakonom još omogućuje da se nakon okončanja tog procesa neće naći pred obvezom plaćanja poreza na dobit. Kako će se skidanje obveza škverovima računovodstveno voditi kao izvanredan prihod, iskazat će dobit. Ona je u naravi fiktivna, a ne rezultat proizvodnje i redovnih prihoda pa je Vlada pristala na ovakav jednokratni potez, uz odluku da se formalno tim iznosom pokriju porezni gubici škverova iz prethodnih razdoblja te da im se preostali dug otpiše. Ostalo je pak neriješeno pitanje izvanrednih prihoda i obračuna koncesijske naknade za pomorsko dobro. Škverovi po novome plaćaju naknadu od 1 posto na ukupne prihode, a te ih se obveze, koja će jednokratno biti izuzetno visoka, zasad ne oslobađa.

Raspodjela

Najviše za Brodosplit
Od 11,3 milijarde kuna jamstava brodogradnji oko 9,3 milijarde odnosi se na činidbena, a 2 milijarde su avansna jamstva. Najveći dio tog iznosa odnosi se na Brodosplit (4,3 mlrd. kuna) te riječki 3. maj (2,97 mlrd. kuna), Brodotrogir (2,13 mlrd. kuna) i Kraljevicu (0,98 mlrd. kuna). Uljaniku, jedinom koji nije tvrtka u teškoćama i podmiruje obveze, država je jamac za 733 milijuna kuna.

Autor: Marija Brnić
12. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Po meni je svaka od ovih 11 milijardi kuna ukradena i naša vlada je još jednom otplatu pokradenog novca prebacila na leđa malih ljudi i poduzetnika. Katastrofa!!

to je valjda najluđe što je dosad napravila ova vlada.

u neumjerenoj želji da se dodvori nekom koga smatra svojim biračima, 20 milijardi baciti u vjetar, da se pokriju desetljeća nerada i neperspektivnosti – pa to ne bi mogla “progutati” ni njemačka.

tko će u ovoj državi imati volje išta raditi ako zna da mu tri četvrtine prihoda ide na pokrivanje nečijih tuđih, potpuno neodgovornih i neopravdanih dugova?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close