Na prvu je zvučalo sjajno: zbog koronavirusa i potresa banke će dopustiti odgodu plaćanja kredita na najmanje tri mjeseca. Unatoč dobroj volji, ipak ništa nije besplatno pa ni ova mjera u doba krize. Isplati li se odgađati plaćanje i to nadoplatiti ili ipak stisnuti zube i uštedjeti?
Najčešće solemnizacija
Od početka travnja do danas u jednoj su banci primili više od 600 zahtjeva za moratorij – dnevno, piše RTL.
”Zaprimili smo nešto više od 5000 zahtjeva. Otprilike oko dvadesetak posto zahtjeva odnosi se na stambene kredite, a 80 posto na ostale vrste kredita”, kazao je Dario Gabrić iz Erste bank.
Kod stambenih kredita najčešća je i solemnizacija aneksa ugovora. Tim dokumentom mogu se pokretati ovrhe.
”I banke bi mogle sastaviti nove otplatne planove u kojima se krediti otplaćuju s nekim vremenskim pomakom, sukladno tome obračunati kamate, međutim što ako jednog dana dužnici upravo za te kamate koje se prolongiraju na buduće vrijeme tuže banke ili ih ne budu htjeli platiti pa će zapravo banke biti u problemu”, rekla je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta.
Taj dodatni trošak solemnizacije pada na klijenta koji naknadu mora platiti javnom bilježniku.
”To nisu mali iznosi, za jedan takav kredit koji sam spomenuo od 90.000 eura, on može iznositi do tri, četiri, pet tisuća kuna”, izjavio je Denis Smajo iz udruge Potrošač.
HNB savjetuje da se banke i dužnici dogovore, a na potezu bi mogla biti država.
”Da se pri tom visina naknade za javnobilježničku uslugu ne obračunava na uobičajeni način, prema vrijednosti ugovora, ili neka država putem institucija koje to mogu izvršiti odredi fiksnu naknadu”, dodaje Ivanov.
Hrvatska udruga banaka također poziva institucije da razmotre snižavanje troškova solemnizacije kako bi moratorij za građane bio jeftiniji. Neke su poput OTP banke odlučile da neće biti tih troškova, druge – još razmišljaju.
”Finalna razrada modela je u tijeku. Dakle, svi konkretni detalji bit će poznati početkom idućeg tjedna. Ideja je da se klijentima maksimalno izađe ususret. Znači, da sve ono što niste platili sada da se jednostavno prebaci ili na kraj kredita ili da se u dogovoru s klijentom i njegovim preferencijama nađe odgovarajuće rješenje”, rekao je Gabrić.
U cijeloj priči s krizom koja nam slijedi nema puno dobitnika.
”Situacija da velik dio dužnika neće otplaćivati svoje kredite u idućih nekoliko mjeseci znači da će banke zapravo propuštati kamatne prihode, to će imati određene negativne posljedice na njihovu dobit”, objašnjava Ivanov.
Iako ni mogućnost odricanja i neke vrste oprosta nije nemoguća.
”Banke žive od reputacije. Reputacija banaka je u zadnjih nekoliko godina uništena. Možda bi im upravo ti neki oprosti tih kamata za dug koji će se otplaćivati kasnije bili relativno čak i jefitni, a ne preskupi načini da povećaju svoju reputaciju, da pokažu solidarnost”, dodaje Ivanov.
No, kriteriji bi u tom slučaju trebali biti izrazito jasni, socijalni i bez zloporabe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koji površan članak, u kojemu naslov nema veze s tekstom
Nemojte lagati ionako izmanipulirani narod – od solemnizacije je kod vecine dugorocnih kredita (koji nisu vecim dijelom otplaceni) puno veci problem sama kamata koja ce se obracunati i PRIPISATI glavnici, sto dovodi do slijedeceg primjera:
– rata: 500 EUR/mj
– kamata: 250 EUR/mj
– preostala glavnica: 60.000 EUR
Kod ovog prosjecnog primjera, pri moratoriju trajanja 6 mjeseci, kamata ce se obracunati (250×6 = 1500 EUR), te se pribrojiti glavnici, tako da ce pri isteku moratorija preostala glavnica iznositi 61.500 EUR! Naravno, na to ce se obracunavati redovna kamata, dakle gomila se kamata na kamatu. Omca oko vlastitog vrata, to je moratorij.
Uključite se u raspravu