Nakon dva kruga aukcija kreditnih kvota za financiranje obrtnih sredstava poduzetnika (tzv. model A), Hrvatska banka za obnovu i razvoj napokon je najavila prvu aukciju jamstvenih kvota u sklopu modela B Vladina programa kreditnih potpora. Aukcija će se održati 16. travnja, a na njoj će se bankama ponuditi 200 milijuna kuna državnih jamstava. Od toga će se 100 milijuna kuna dodijeliti za kredite ročnosti 3 do 5 godina, a druga polovica za one na 5 do 10 godina. U HBOR-u podsjećaju kako će osnovni kriteriji za odabir najpovoljnije ponude biti visina kamatne marže i postotak rizika koji je poslovna banka spremna preuzeti, pri čemu jamstvo može pokrivati najviše 50 posto iznosa kredita i po projektu iznosi najviše 60 milijuna kuna.

Podjela rizika
U vezi s podjelom rizika između države (HBOR-a) i banaka, ali i u vezi s još nekim provedbenim detaljima još ima otvorenih pitanja. Okvirne ugovore s bankama koje će biti izabrane kao najbolji ponuditelji na aukciji HBOR će tako potpisati u roku 15 dana od održavanja aukcije, što je, kažu, u skladu s uputama za provođenje aukcije. Prema modelu A, u kojemu HBOR i banke u kreditiranju poduzetnika sudjeluju u omjeru 40:60 posto, dosad je podijeljeno 400 milijuna kuna HBOR-ovih sredstava (ukupno milijarda kuna kredita). To je tek petina ukupne kvote kojom HBOR raspolaže nakon prvoga koraka HNB-ova spuštanja obvezne pričuve sa 14 na 13 posto. Uz dosadašnji tempo upitno je hoće li središnja banka do kraja godine ići na dodatna sniženja obvezne rezerve, shodno njezinoj najavi da je spremna spustiti je do kraja godine na 11 posto, što bi za HBOR značilo još dva puta po približno dvije milijarde kuna (dvije trećine likvidnosti koja bi se time oslobodila bankama). Usto bi se lako moglo dogoditi da dijelom neiskorišten ostane i jamstveni fond za koji je Vlada za 2010. namijenila dvije milijarde kuna. Dogodi li se to, i utjecaj mjera poticanja kreditne aktivnosti uz aktivno sudjelovanje države (HBOR-a), HNB-a i poslovnih banaka na gospodarstvo bit će skromniji nego što se očekuje.

Skromniji utjecaj
Primjerice, prema analitičarima HNB-a kroz ta dva modela privatnom bi se sektoru ove godine moglo plasirati do devet milijardi kuna kredita, a simulacijama su došli do procjene da bi te mjere mogle uvećati gospodarsku aktivnost za 0,5 posto u odnosu na situaciju bez mjera.