Građevinski sektor raspolaže s pet milijardi kuna za projekte energetske obnove, istaknuo je ministar graditeljstva Predrag Štromar na jučerašnjem predstavljanju glavnih elementa novog poziva na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Istaknuo je i svoj resor u povlačenju EU novca, jer tvrdi, od raspoloživih 311 milijuna eura za energetsku učinkovitost iz Operativnog programa "Konkurenost i kohezija 2014.-2027.", ugovoreno je više od 90 posto. 

Nastavak istim tempom
"Nastavljamo istim tempom, uz mogućnost da se neiskorištena sredstva iz drugih resora prebace za sufinanciranje energetske obnove", poručuje Štromar dodajući da prosječna ušteda energije koje zgrade postižu premašuje 60 posto te da se trenutačno obnavlja 1300 bolnica, škola i vrtića te višestambenih zgrada, te je obnovom obuhvaćeno više od 16 tisuća kućanstava i 70 tisuća učenika i djece.

U okviru ranijeg poziva objavljenog prije tri godine ugovorena su 584 projekta – najviše u Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, investicijske vrijednosti veće od milijardu kuna, a bespovratna sredstva iznose 554 milijuna kuna. Novi poziv objavit će se krajem siječnja, a rok za podnošenje počet će najranije protekom 45 dana od objave poziva.

U prvom kvartalu predviđa se stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te info radionice, a postupak dodjele u drugom kvartalu te ugovoranje u trećem. Raspoloživa bespovratna sredstva osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj nisu više tako izdašna, naime u novom pozivu iznose 152 mil. kuna. Od planiranih aktivnosti u 2020. vrijedi istaknuti poziv za energetsku obnovu privatnih kuća i za javne zgrade. 

Obuhvaćeni i zeleni krovovi
Na konferenciji su nazočili brojni potencijalni prijavitelji – upravitelji zgrada i zainteresirani predstavnici stanara, arhitekti i praktičari iz cijele zemlje, njih moguće oko dvije stotine. Potvrda je to velikog interesa za novi Poziv koji donosi nekoliko bitnih novosti. Ključna je razlika u odnosu na raniji poziv to što se predviđa dodjela bespovratnih sredstava putem otvorenog postupka u modalitetu trajnog poziva, prijavom putem informatičkog sustava eFondovi.

Zatim je posrijedi promicanje mjera OIE i to sufinanciranjem zelenog krova i zelenog zida, ali i raščlanjivanje na strojarske i elektrotehničke mjere. Njihovo veće korištenje moguće je očekivati u dijelu projektnih aktivnosti vezanih za sustave dimnovodnih instalacija. Besplatno sufinanciranje u iznosu od 250 kn/m2 predviđa se za strojarske mjere, dok je za zeleni krov riječ o iznosu od 450 kuna po četvornom metru krova.

Inače, sam Nacrt ključnih elemenata novog poziva objavljen je i na aplikaciji e-savjetovanje te ga je moguće komentirati do 2. siječnja. Prema riječima voditeljice Službe za pripremu poziva i provedbu EU projekata stambenih zgrada MGPU Katije Jaram, do promjene modaliteta došlo je zbog potrebe za sukcesivnošću u provođenju projekata, a izazvane pritiskom velikog broja projekata u realizaciji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To je utjecalo na nestašicu materijala i rast cijena, što uključuje i cijene radova ali i plaće radnika te je u uvjetima nedostatka građevinskih tvrtki rezultiralo i s time da je isti izvođač bio angažiran na nizu projekata, čije je izvođenje zbog toga kasnilo. S druge strane, sredstva za provedbu projekata iz novog poziva moraju se iskoristiti najkasnije do četvrtog kvartala 2022. godine.