Iako u Hrvatskoj primjena sustava za automatsku identifikaciju (barkoda) nije zakonski regulirana svi maloprodajni trgovački lanci, bez obzira da li su strani ili domaći, neće primiti proizvod i staviti ga u maloprodaju ukoliko nije identificiran GS1 identifikacijskim ključem koji je u obliku barkoda otisnut direktno na proizvodu ili ambalaži koja ga sadrži.

Kako objašnjava Klara Karivan, direktorica GS1, neprofitne organizacije jedine ovlaštene za sustav kodiranja u Hrvatskoj, a koja je dio međunarodne organizacije korisnika GS1 sustava, iako zakonske obveze nema u praksi se barkod pokazao obvezan kada je riječ o robi široke potrošnje koja se plasira u maloprodaju. "Neki trgovački lanci također zahtijevaju od dobavljača i upotrebu GS1 standardne logističke etikete na transportnim pakiranjima, a sve češće trgovci traže da im dobavljači dostavljaju poslovne informacije o asortimanu putem elektroničke razmjene podataka", kaže Karivan. GS1, koji u Hrvatskoj posluje od 1992. temeljem Ugovora o licenci i potpisanog Kodeksa poslovnog ponašanja s međunarodnom GS1 organizacijom, u članstvu ima 2603 tvrtki, no K. Karivan upozorava da je taj podatak dinamičan i svakodnevno se mijenja. Prema broju zaposlenih, najveći broj tvrtka članica (55 posto) čine mikro tvrtke s do 10 zaposlenih te male tvrtke (25 posto) do 50 zaposlenih. Prama organizacijskom obliku pak najviše je poduzeća (76 posto), zatim obrta (19 posto) te dva posto OPG-ova.

Tvrtke najčešće uzimaju EAN-13 kod kapaciteta do 100 vrsta proizvoda i to u 62,59 posto slučajeva. Cijena učlanjena i dobivanja 100 EAN-13 kodova stoji 1795 kuna, a naknada koju tvrtke moraju platiti u sljedećoj godini iznosi 1500 kuna. Ukoliko se odluče uzeti isti kod, no kapaciteta do 10 vrsta proizvoda prilikom učlanjena platit će 1795 kuna te 812 kuna naknade u sljedećoj godini. Karivan ističe da je gospodarska kriza svakako utjecala na broj članica, s obzirom da je djelatnost Udruženja direktno vezana uz tvrtke koje se bave proizvodnjom i distribucijom robe. Osim toga, i prema broju tvrtki članica znatno smo ispod prosjeka u usporedbi s državama slične nam veličine.   "Iskustva drugih nacionalnih GS1 organizacija koje djeluju u državama sličnog broja poslovnih subjekata kao i približnog broja stanovnika kao Hrvatska pokazuju da se očekivani broj tvrtki korisnika GS1 sustava standarda kreće između 5000 i 6000 tvrtki članica, dakle, postoji potencijal u hrvatskom gospodarstvu za povećanje broja gospodarskih subjekata koji u poslovanju koriste benefite globalnog GS1 sustava standarda", ističe Karivan.

No, GS1 sustav ne čine samo kodovi kojima se identificiraju proizvodi i usluge, te lokacije (fizičke, upravne, operativne), već on obuhvaća i primjenu elektroničke razmjene podataka o proizvodima, uslugama i lokacijama, te rješenja za upravljanje poslovnim procesima kao što su sljedivost, gospodarenje otpadom, primjena u sektoru obrane, zdravstvu ili pak korištenje elektroničkog kataloga kao čvorišta za unošenje, obradu i pohranu matičnih podataka o proizvodima i subjektima u poslovanju.Ulaskom u EU ne očekuju nas bitnije promjene po pitanju korištenja sustava za automatsku identifikaciju. "Jedina novost koja nas može zadesiti jest da se donese EU uredba ili regulativa koja izričito zahtjeva upotrebu GS1 bar koda na nekoj određenoj vrsti proizvoda. No, takve uredbe ili regulative zasad nema", napominje Karivan. Međutim, u nekim zemljama članicama EU, dodaje, postoje lokalni pravilnici ili zakoni koji izričito zahtijevaju primjenu GS1 barkoda na nekoj određenoj vrsti proizvoda, primjerice, Zakon o lijekovima u Sloveniji ili Pravilnik o označavanju lijekova u Francuskoj.

Iz SAD-a po svijetu

Više od 200 različitih barkodova

Sustav označavanja pogodan za automatsku identifikaciju, barkod, uveden je sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u SAD-u, a ubrzo se proširio u Europu i diljem svijeta. Njegov razvoj i primjena potaknuta je, prije svega, potrebama maloprodajnih trgovačkih lanaca, usmjerenim na rješavanje problema "uskog grla" u protoku robe široke potrošnje na maloprodajnom mjestu, ali i potrebe za poboljšanjem efikasnosti logističkih procesa u lancu opskrbe. U relativno kratkom vremenu barkod je postao standard u označavanju proizvoda široke potrošnje, te u potpunosti promijenio način poslovanja trgovačkih lanaca. Maloprodajno mjesto (blagajna) kakvo danas poznajemo nezamislivo je bez čitača barkoda koji automatski prepoznaje proizvod, a logistički procesi, kao što su skladištenje, otprema, prijem ili distribucija, odnosno transport ne mogu funkcionirati efikasno i pouzdano ukoliko pakiranja nisu označena standardiziranim logističkim etiketama koje sadrže zapise pogodne za automatsku identifikaciju. Postoji više od 200 različitih barkodova, a ono što GS1 kod izdvaja je osmišljen administrativni sustav koji putem nacionalnih organizacija osigurava brojčane kombinacije koje omogućuju neporecivo identificiranje svakog pojedinog poduzeća jedinstvenim prefiksom, a iz kojeg se  identificiraju i proizvodi iz njegovog asortimana i to tako da su globalno jedinstveni i nema preklapanja.