Uvođenje reda u liste čekanja u hrvatskim bolnicama cilj je projekta Ministarstva zdravlja koji će, nakon potpune reorganizacije, u potpunosti zaživjeti početkom iduće godine, rečeno je u utorak na predstavljanju projekta u Ministarstvu zdravlja. Cilj je, naglasio je ministar Rajko Ostojić, zdravstvene usluge dovesti u medicinski prihvatljive rokove i to za prve preglede specijalista, za dijagnostičke i terapijske postupke, operativne zahvate te za kontrolne preglede specijalista. U proteklih nekoliko mjeseci povjerenstvo Ministarstva prikupiljalo je podatke o broju pacijenata i zahvatima i pretragama na koje se čeka, a zbog nedostatnog i neupotrebljivog kompjutorskog programa podaci su se prikupljali gotovo ‘ručno’. Prikupljali su se podaci za 16 dijagnostičkih i terapijskih postupaka, a od 63 ustanove podatke ih je dostavilo svega 48.

Pacijent bez imena i prezimena
“Na neku pretragu ili operaciju u ovom trenutku čeka 580 tisuća pacijenata od čega ih 60 posto čeka na kontrolni pregled”, istaknuo je Aleksandar Džakula koji je s Karmen Lončarek bio dio tima koji je izradio analizu stanja. Dodao je kako je ukupno 650 tisuća zapisa na listi čekanja, ali je za 10 posto utvrđeno da su krivo upisani. Primjerice, utvrdili su kako se na listi čekanja nalazi i pacijent bez imena i prezimena. Uzroci dugih listi čekanja, naglasili su Džakula i Lončarek, nisu samo financijske prirode već dio problema leži i u lošoj organizaciji posla u bolnicama. I dok neke bolnice rade odlično, naglasio je Džakula, ima i onih koje su jedva na razini prihvatljivog. Ministar Ostojić naglasio je kako je analiza u prosincu 2011. godine i u ožujku 2012. godine pokazala da su se liste čekanja u nekim bolnicama povećale, a u nekima smanjile. No, ono što je šokantnije od podataka o listama čekanja jest broj zahvata i postupaka po liječniku koji se provode u državnim bolnicama.

Informatičko povezivanje
Tako je Ostojić pokazao kako je u prva četiri mjeseca ove godine, ovisno o bolnici, izvođeno od tri do 13 operacija ugradnje stenta, od sedam do 13 operacija katarakte, od pet do 21 operacija ugradnje kuka po liječniku. Drugim riječima, primjerice, splitski liječnik izvede manje od jedne operacije ugradnje stenta mjesečno ili liječnik ortoped u Sv. Duhu izvede svega jednu operaciju ugradnje kuka mjesečno. S druge strane, naglasio je Ostojić, u privatnim se poliklinikama u prosjeku izvode 22 operacije katarakte, 22 operacije ugradnje kuka i 22 operacije ugradnje koljena – mjesečno. Ostojić je naglasio i kako će se posebno voditi računa o liječnicima koji mjesečno operiraju mali broj pacijenata, a istovremeno rade u privatnim poliklinikama. “Ako 60 posto pacijenata čeka na prvi pregled, odgovornost je isključivo na menadžmentu”, naglasio je ministar Ostojić. Dodao je kako zdravstvena administracija do sada nije imala učinkovite alate i sustave za upravljanje, ali da je to sada iza nas.Cilj nam je da sve bolnice u roku od šest mjeseci od početka projekta počnu provoditi sve odobrene zahvate i pretrage u medicinski prihvatljivim rokovima. Nužni preduvjet za to jest, uz organizacijske promjene, informatičko povezivanje bolnica u jedan sustav te uvođenje e-Listi čekanja i e-Naručivanja do kraja godine”, naglasio je Ostojić.

Stupanj hitnosti
Zbog toga će biti nadograđen postojeći informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite (CEZIH), za što je Ministarstvo već osiguralo novac. Ostojić je naglasio kako će ubuduće pacijente na dijagnostičke pretrage i operativne zahvate naručivati njihovi obiteljski liječnici koji će im, prema stupnju hitnosti, direktnim e-Naručivanje na e-Listu čekanja omogućiti otpimalni termin u jednoj od bolnica. Pacijenti se više neće sami prijavljivati na liste, a dobit će priliku, u dogovoru s liječnikom, odabrati bolnicu koja im prema lokaciji najviše odgovara.“Uvest će se pravila i procedure za vođenje listi čekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta. Hitna procedura značit će da pacijent treba dobiti uslugu u roku od 24 sata, brza procedura da će pacijent uslugu dobiti u roku od tri mjeseca te redovna procedura gdje je zdravstvenu uslugu nužno pružiti u roku od šest mjeseci”, naglasio je Ostojić.

Materijal

Javnom nabavom do ušteda
Ministar Ostojić najavio je nabavku ugradbenog materijala putem javne nabave čime se planira uštedjeti najmanje 100 milijuna kuna koji će također biti upotrebljeni za kupnju dodatnih materijala. Ostojić je naglasio kako u ovom trenutku postoje velike razlike u nabavnim cijenama ugradbenog materijala po bolnicama. Ostojić je najavio i kupnju 42 ultrazvučna aparata za kliničke i županijske bolnice te pet novih sofisticiranih CT uređaja.

Novi pravilnik

Odgovornost pacijenata
Ministar Ostojić najavio je i Pravilnik o listama čekanja u kojem će se definirati najdulje prihvatljivo vrijeme čekanja, tri liste čekanja, postupak prijave na liste, kriteriji za razvrstavanje pacijenata te način upravljanja listama. Pravilnikom će se riješiti i pitanje pacijenata koji žele obaviti pretragu kod točno određenog liječnika za što su spremni dulje čekati. “Na prijedlog udruga pacijenata, u Pravilnik će biti unesena i odredba o odgovornosti pacijenata koje će se upozoravati na posljedice neopravdanog izostanka”, rekao je Ostojić dodajući kako još uvije nisu definirali na koji način će ‘disciplinirati’ pacijente. S druge strane, u svakoj bolnici će postojati odgovorna osoba koja će komunicirati s pacijentima i podsjećati ih tri do sedam dana ranije na ugovoreni termin u bolnici.

izostaju rezultati?

Problem možda nije u tome koliko radite, nego kako radite

bez njih teško možemo

Svi ih koristimo, a što ako nam sutra drastično podignu cijene?