U prosjeku svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 milijuna kuna.

Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde kuna, dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna.

Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na drugom mjestu po potrošnji

Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021., a više se trošila i folna kiselina, lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3, korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet godina.

Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav, a na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode.

Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih bolesti – 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici, lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na koje je potrošeno nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za smirenje.

Podaci HALMED-a pokazuju i da je 90,6 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto platili građani (975,9 milijuna kuna).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

93 posto lijekova izdano na recept

S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdano je na recept HZZO-a, dok su ostali bili iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

Za 2022. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 1511 lijekova, povećanje u odnosu na 2021. prisutan je u svim terapijskim skupinama lijekova, uključujući skupinu kardiovaskularnih lijekova koja je imala najveću potrošnju i skupinu lijekova za maligne bolesti na koju je potrošeno najviše novca.

Gledajući po županijama, prošlogodišnji je rekorder po broju popijenih lijekova u izvanbolničkoj potrošnji na tisuću stanovnika  – Sisačko-moslavačka županija (1768 doza),  na drugom mjestu je Bjelovarsko-bilogorska (1696), a na trećem je Krapinsko-zagorska županija (1668). Najmanju potrošnju iamla je Požeško-slavonska županija (1101 doza).

Što se tiče trošenja novca na lijekove u izvanbolničkoj potrošnji na prvom je mjestu Grad Zagreb (1,3 milijarde), na drugom Splitsko-dalmatinska (526,4 milijuna), a na trećem je Zagrebačka županija (379,5 milijuna).

Soldo: Nastavlja se trend porasta potrošnje lijekova

U osvrtu na najnovije izvješće HALMED-a, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo primjećuje da se u Hrvatskoj  nastavlja s trendom porasta potrošnje lijekova i prema definiranoj dnevnoj dozi po glavi stanovnika kao i u financijskom smislu, iako je porast potrošnje u prosjeku niži u odnosu na prethodne godine.

Posljedica je to veće dostupnosti lijekova na Listi HZZO-a kao i lijekova koji ulaze na tržište, a pacijenti ih kupuju o svom trošku.

Izvješće je pokazalo i porast potrošnje lijekova koji se izdaju bez recepta, u nešto većem postotku nego što je to bilo proteklih godina. Posljedica je to razvoja tržišta bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj te sve većeg broja lijekova koji se mogu kupiti bez recepta, izjavila je predsjednica Ljekarničke komore za Hinu.

Potrošnja po terapijskim skupinama uglavnom prati trend iz prethodnih godina s većim porastom potrošnje na tzv. skupe lijekove za onkološke i autoimune bolest.

Više se troše lijekovi za probavni sustav, vitamin D

Novost u 2022. znatno je veća potrošnja na lijekove za probavni sustav i metabolizam koji nisu u prethodnim godinama bili na vodećim mjestima po financijskim izdacima.

Pozitivan trend se vidi u smanjenju novca koji se izdvojio za antibiotike, što može biti posljedice smanjivanja cijena, ali i sve veće svjesnosti o smanjivanju njihove neopravdane primjene s novim protokolima u bolnicama.

Vitamin D bilježi povećanje potrošnje u proteklih nekoliko godina. Djelomično razlog leži u tome da su se proširile indikacije za njegovo propisivanje, no Soldo vjeruje i da su protokoli u medijskim objavama za liječenje covida tijekom pandemije sigurno utjecali na porast potrošnje.

Napominje i da se u izvješću HALMED-a ne bilježi izdavanje D vitamina registriranog kao dodatak prehrani. “No takvih je proizvoda na tržištu jako puno i zbog reklama pacijenti ih puno kupuju u ljekarnama, ali i na drugim mjestima gdje su dostupni dodaci prehrani”, ističe Soldo.

Ne očekuje se nestašica antibiotika za djecu

Proteklu jesen smo imali velikih problema s dostupnošću antibiotika za pedijatrijsku populaciju, no Soldo ističe kako bi, po najavama, situacija ove godine trebala biti značajno povoljnija te se ne očekuju problemi s dostupnošću lijekove za učestale infekcije kod djece.

Za ostale terapijske skupine javljaju se povremene nestašice, no za veći broj lijekova postoje druga terapijska rješenja.

“Nemamo kritičnih nestašica što je značajan podataka i za pacijente i za zdravstvene radnike, no sigurno možemo očekivati istu dinamiku pojavnosti nestašica kakvu imamo u proteklih nekoliko godina”, kaže predsjednica Komore.

Poručuje i da je pacijentima iznimno važno osigurati što brži put do zamjenskog lijeka te se nada da će se propisi uskladiti s potrebama pacijenata.