Na svaki kilogram domaćeg sira Hrvati konzumiraju još gotovo kilogram sira iz uvoza, a sličan negativan trend vezan je i uz maslac gdje udjel uvoznog u ukupnoj potrošnji doseže čak 43 posto, otkrivaju podaci Croatiastočara sortirani za prvo polugodište 2016. Naime, ukupna proizvodnja sira u RH do kraja lipnja iznosila je 17.493 tone od čega je u izvoz plasirano 4044 tone, dok su  na ovdašnje tržište kroz uvoz stigle čak 12.772 tone.

U kronično negativnoj mliječnoj 'formuli' budući da uvoz i dalje ostaje enorman, o čemu najupečatljivije svjedoči podatak da je tijekom prvih šest mjeseci ove godine uvoz mlijeka i svih mliječnih prerađevina 'pretočen' u sirovo mlijeko dosegnuo 230,8 tisuća tona. Istodobno je iz RH na inozemna tržišta plasirano tek 52.810 tona. Podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine u RH s lokalnih farmi otkupljeno tek 258 tisuća tona sirovog mlijeka, dok je paralelno kroz uvoz mlijeka i svih mliječnih proizvoda na ovdašnje tržište dopremljeno više od 230 tisuća tona,  zvoni na alarm i traži efikasniji odgovor budućeg ministra poljoprivrede u novoj Vladi RH u odnosu na njegove prethodnike.  

U strukturi uvoza iskazanog na godišnjoj razini osim visokog rasta tona kod sira (29%) sličan trend zabilježen je još kod konzumnog mlijeka (22%), gdje je uglavnom riječ o trajnom mlijeku na policama trgovaca, te kod ugušćenog mlijeka, gdje je skok iznosio 21 posto. Za uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prvom polugodištu 2015. potrošeno je 73 milijuna eura, a za isto razdoblje 2016. taj je trošak iznosio 75 milijuna eura dok su količine rasle sa 197 na 230,8 tisuća tona. I ovaj detalj nedvojbeno ilustrira pad cijena u mliječnom sektoru na zajedničkom europskom tržištu, što je posljedica nastavljenog embarga od strane Ruske Federacije i gomilanja zaliha unutar pojedinih članica EU.

Premda su izvozne brojke koje ostvaruje mliječna industrija RH neusporedive s podacima iz uvoza,  raduje činjenica da je u promatranom razdoblju zabilježen pozitivni pomak. Iskazano kroz ekvivalent sirovog mlijeka, lani je u prvih šest mjeseci ukupno izvezeno 16,6 tisuća tona u vrijednosti 17,9 milijuna eura, dok je tijekom prvog polugodišta 2016. u izvoz plasirana količina od 23,4 tisuće tona u vrijednosti 25,5 milijuna eura. Za vrijednosni skok izvoza od 42 posto zaslužan je najviše sir, lani su prodane 1882 tone, a ove godine više od četiri tisuće tona. Dobar učinak zabilježen je i na izvozu fermenata sa lanjskih pet tisuća tona na ovogodišnjih 6.350 tona. U skromnim izvoznim podacima ohrabruje činjenica da je pad zabilježen samo kod maslaca.