Grad Zagreb i Zagrebački holding (ZGH) poduzeli su značajne mjere razvojem i unaprjeđenjem sustava odvojenog skupljanja otpada te sustava skupljanja biorazgradivog otpada vezano uz obveze koje je smo preuzeli Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju. Tijekom 2017. godine, kao prva značajna mjera koju je ZGH poduzeo da se smanji količina biorazgradivog otpada, jest podjela spremnika za papir kao biorazgadivog otpada koji čini velik postotak u ukupnim količinama biorazgradivog otpada koji se odlaže.

Smanjenje onečišćenja

Također se jednom novom mjerom, a to je podjela kompostera, isto tako utječe na smanjenje količine biorazgradivog otpada koji se odlaže. Kako je Zagreb najveći grad u Hrvatskoj, a time i najveći proizvođač otpada, ove će mjere sigurno utjecati na ciljeve koje Hrvatska mora ispuniti da bi izbjegla eventualne penale. Bez obzira na sve te aktivnosti smanjenja količine otpada koji će se odložiti, još će određena količina miješanog komunalnog otpada završiti na odlagalištu. ZGH provodi aktivnosti s ciljem da ta količina bude svake godine sve manja.

Valja napomenuti da je svaka tona odloženog otpada na odlagalištu Jakuševac-Prudinec kojim upravlja podružnica ZGOS, za razliku od većine od oko 140 odlagališta u Hrvatskoj koji su trenutačno u funkciji odlaganja, odložena u strogo kontroliranim uvjetima i u skladu s važećim propisima.

Odlagalište Jakuševac-Prudinec je najuređenije i najmodernije odlagalište koje je sanirano prije 15-ak godina kada je završilo preslagivanje starog otpada još iz 60-tih godina na uređeni nepropusni brtveni sloj.

Sav kompleksan monitoring propisan rješenjem u objedinjenim uvjetima se redovito provodi, a time poduzimaju sve mjere za eliminiranje bilo kakvog onečišćenja okoliša. Sve procjedne vode odlagališta se obrađuju na postrojenju za obradu procjednih voda i tako obrađene se puštaju u sustav javne odvodnje.

Sav odlagališni plin koji značajno utječe na smanjenje stakleničkih plinova se obrađuje na plinskom postrojenju snage 3MW, a sva električna energija se predaje u sustav HEP-a. Procijenjene godišnje količine proizvedene iz ovog postrojenja, kao jedinog takvog u zemlji sa statusom povlaštenog proizvođača električne energije iz odlagališnog plina kao obnovljivog izvora energije, je dostatana za oko 6000 kućanstava.

Proširenje ovisno o količinama

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naravno, radi se o kompleksnoj energetskoj djelatnosti, a ovo postrojenje ima velik značaj ne samo za Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku jer proizvodnju kwh električne energije iz ovog specifičnog i jedinstvenog postrojenja Hrvatska posebno prikazuje i prijavljuje komisiji.

ZGH je, nakon analiza nastajanja odlagališnog plina i činjenice da će se on proizvoditi nakon zatvaranja odlagališta najmanje 30 godina, naravno svake godine u sve manjim količinama kako se otpad bude razgrađivao, utvrdio da postoji potreba za proširenjem postojećeg postrojenja te je već ishođena građevinska dozvola za njegovo proširenje. Naravno, aktivnosti oko dogradnje jednog takvog postrojenja su kompleksne i zahtijevaju uključivanje više tijela iz sektora energetike i zaštite okoliša.

Sam vijek odlagališta, odnosno završetak njegove gradnje, ovisi isključivo o količinama otpada koje će se dovoziti na godišnjoj razini. 

* sadržaj omogućio ZGH