Na forumu „Perspektive energetskog razvoja“, održanom jučer u organizaciji časopisa "Forbes Hrvatska", rečeno je da Hrvatska ima mogućnosti osloboditi se ovisnosti uvoza 30 posto energije, a predstavljen je i projekt izgradnje termoelektrane u luci Pločama za koju je ocijenjeno da bi pridonijela gospodarskom razvitku Dalmacije.

Procjenjuje se da bi cjelokupan projekt izgradnje TE u luci Pločama stajao oko 1,2 milijarde eura, od čega bi oko 40 posto vrijednosti radova – 480 milijuna eura – mogli dobiti izvođači iz Hrvatske, posebice u građevinskom sektoru, ali i u strojarskoj montaži i elektromontaži, rekao je neovisni konzultant i savjetnik u projektu izgradnje TE u luci Pločama Damir Begović, negdašnji ravnatelj HEP-a.

Kako je rekao, investitor bi mogla biti jedna od velikih elektroprivreda ili neki veliki investicijski fond iz inozemstva.

Begović je izjavio da je dosad napravljena 'predfeasibility' studija koja je pokazala da je izgradnja TE u luci Pločama profitabilna te se uklapa u elektroenergetski sustav Hrvatske.

„Slijedi izrada studije utjecaja na okoliš, informiranje javnosti o svim aspektima izgradnje termoelektrane i ishođenje svih potrebnih dozvola, a sve bi te aktivnosti mogle biti završene do kraja 2015.“, rekao je Begović.

Prema dosadašnjim najavama, planirano je da TE Ploče bude snage 800 megavata (MW), što je 300 MW više od novog bloka u TE Plomin, odnosno Plomina C koji bi bio snage 500 MW.

Tomislav Čorak iz Brodosplita istaknuo je kako je to poduzeće spremno angažirati se i na izgradnji i montaži željeznog dijela konstrukcije TE u luci Pločama.

„Mi smo spremni proširiti svoje poslovanje i izvan brodogradnje, vidimo sebe i kao proizvođače objekata i opreme za vjetroelektrane“, dodao je Čorak.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Marko Nuić iz tvrtke "Adriasol" kritizirao je vlast zbog nebrige za razvoj obnovljivih izvora energije.

„Država se u posljednje dvije godine maćehinski odnosi prema obnovljivim izvorima energije, pogotovu prema solarnoj energiji. Slovenija ima deset puta više instaliranih fotonaponskih elektrana, a znamo da ima znatno manje sunca nego Hrvatska i duplo manje stanovništva“, istaknuo je Nuić.

Glavni urednik časopisa "Forbes Hrvatska" Viktor Vresnik upozorio je da se zbog naše „slabe regulative koja nije poticajna“ nedovoljno koristimo potencijalima sunca i vjetra kao izvora energije.

„Za takvu situaciju krivi su zakondavstvo, porezni sustav i zastarjeli HEP", ocijenio je Vresnik.

Voditeljica ureda Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za Dalmaciju Mira Krneta istaknula je kako ta banka ima novca za kreditiranje energetski učinkovitih projekata.

„Raspolažemo sredstvima za gradnju novih hotela po principu energetske učinkovitosti ili za obnovu postojećih radi 'zelenih' fasada. Riječ je o kreditnim sredstvima ili darovnici Europske unije namijenjene energetskoj održivosti“, dodala je Mira Krneta.

Objasnila je kako u takvim slučajevima HBOR kreditira do 75 posto predračunske vrijednosti investicije na rok do 17 godina s počekom do četiri godine i kamatnim stopama dva, četiri ili šest posto, ovisno o statusu krajnjeg korisnika.