Grad Zagreb je danas i sutra domaćin velikog europskog skupa kojim se nadoknađuje zbog korone lani propušteno događanje: naime, u uvjetima održavanja virtualnim putem s radom danas započinje dvodnevna Europska konferencija posvećena Arhitektonskim politikama RE- USE ARCHITECTURE. U hrvatskoj metropoli trebala je biti održana u lipnju prošle godine, tijekom predsjedanja Hrvatske Europskom Unijom, no zbog epidemiološke situacije pomaknuta je na 22. i 23. travnja ove godine. Inače se održava dva puta godišnje, u sklopu predsjedanja zemlje članice, a za nas je dodatna zanimljivost  što je na dnevnom redu na samome početku premijerno predstavljanje projekta jedinstvenog razvojnog potencijala za Zagreb, novog grada u gradu, kroz revitalizaciju  ogromnog prostora nekadašnjeg pogona Tvornice željezničkih vagona (TŽV) Gredelj.

Cijene nekretnina će se korigirati

‘Donji grad je nakon potresa izgubio na privlačnosti, ali vidim novu odličnu lokaciju…”

Prema najavama koje se tiču samog predstavljanja projekta, koji po uzoru na zapadnoeuropske metropole Zagrebu donosi novi suvremeni urbanistički blok, sa zanimanjem se očekuje video prikaz urbane revitalizacije prostora bivše tvornice Gredelj, zone koja se prostire između glavnog zagrebačkog željezničkog i autobusnog kolodvora,  uz Branimirovu ulicu,  u strogom centru grada. Film se bazira na studijama i javnim izlaganjima na kojima su još od 1995. pa sve do danas radili brojni stručnjaci iz različitih područja: to su zagrebački Studio 3LHD, nizozemsko-hrvatski studio De Architekten Cie., PwC Advisory, Colliers International, HDC, Institut IGH i MS Partners.

Na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) izrađeno rješenje uključuje novu izgradnju i revitalizaciju industrijske baštine veličine 420.000 m2. Studija je zamišljena kao poveznica s obnovom središta grada nakon velikog potresa, koja će konačno povezati sjever i jug Zagreba. Javnosti će je predstaviti arhitekt Marko Dabrović, jedan od članova i prokurist tvrtke 3LHD, koji je nakon prošlogodišnjeg potresa u medijskim istupima uređenje zone Gredelj i prezentirao kao priliku za rješenje jednog od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba – nepovezanost sjevera i juga grada, koji su zbog pruge spojeni u samo tri točke: na Savskoj, Miramarskoj i Držićevoj ulici. U ovoj zoni inače postoje tek dva vlasnika, Grad Zagreb i država, odnosno Hrvatske željeznice.

Uoči premijernog prikazivanja skup će pozdraviti ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Bojan Linardić, predsjednica Hrvatske komore arhitekata (HKA) Rajka Bunjevac te predsjednik Izvršnog odbora Vijeća arhitekata Europe Georg Pendl.

Ovo je početak jednog dobrog i stručnog promišljanja razvoja i urbane obnove našeg glavnog grada, navodi predsjednica HKA Bunjevac, dodajući da je za zonu Gredelj, kao i prostor Zagrepčanke, potrebna  široka stručna rasprava.

“Zagreb zaslužuje veliki, međunarodni  urbanistički natječaj za zonu Gredelja kako bi se proširila rasprava te vidjelo što je moguće više razmišljanja, i u konačnici odabralo ono rješenje koje je najkvalitetnije i najoptimalnije”, izjavila je za Poslovni dnevnik Rajka Bunjevac dodajući da su velike prirodne  katastrofe koje su pogodile Hrvatsku lani (potres od 22. ožujka 2020. u Zagrebu i okolici i novi potresi 28. i 29. prosinca 2020. s epicentrom 60-tak kilometara južno od Zagreba)  pokazale svu neprilagođenost naših urbanih struktura prirodnim katastrofama i ranjivost naše graditeljske baštine. Pokazale su, kaže, neujednačenost stupnja razvoja dijelova naše zemlje, višedesetljetni izostanak sustavnog pristupa urbanoj obnovi gradova, posljedice iseljavanja iz ruralnih dijelova zemlje i kvalitetu gradnje neprihvatljivu za 21. stoljeće.

Održivi urbani razvoj i urbane obnove usmjerene na različite aspekte korištenja, odnosno ponovnog korištenja urbanog tkiva, otvorne su teme konferencije, na kojoj se očekuje rasprava o pitanjima obnove i revitalizacije, aktiviranja degradiranih, napuštenih i preskočenih područja, ponovnom korištenju zapuštenih zona ili pojedinačnih građevina te njihovom kružnom gospodarenju.

Europska konferencija o arhitektonskim politikama bitna je u kontekstu smjernica za unaprjeđenje kvalitete prostora, i na tragu tih saznanja Hrvatska je još 2012. donijela svoje nacionalne arhitektonske politike za razdoblje od 2013. do 2020. Krajem prošle godine one su istekle, te Bunjevac kao članica radne skupine za praćenje njihove implementacije, navodi da su krajem 2020. objavili izvješće zajedno s prijedlozima za izradu novih arhitektonskih politika. Problem onih starih tiče se toga što su bili donesene od strane Vlade, i kao takve nisu bile u formi strateškog dokumenta, pa svaka sljedeća vlada nije imala obvezu da ustraje na njihovom provođenju. Komora je ipak kroz e-savjetovanje povodom  Nacionalne razvojne strategije koja je donesena u siječnju, u poglavlju 4. Indikativni popis strateških dokumenata koji se odnose na provođenje strategije, uspjelo da arhitektonske politike postanu jedan od strateških dokumenata.To ih podiže na visoku razinu tako što ih donosi Hrvatski sabor, iz čega proizlaze obveze svih dionika da provode obveze definirane Akcijskim planom. Ideja je da se kroz zakonodavni okvir potiče kultura građenja i vrsnoća izgrađenog prostora. Postoje različite metode, propitivanja načina kako se sve to unaprjeđuje, pa tako predsjednica Komore arhitekata kao dobar primjer iznosi provođenje javnih arhitektonskih natječaja za javne projekte za odabir najkvalitetnijeg arhitektonskog rješenja, umjesto onog samo zbog najniže cijene projektiranja.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

DIZAJN BUDUĆNOSTI

Tko su mladi dizajneri koji će promijeniti lice Hrvatske?

Tako se primiče kvaliteta arhitekture, kaže, jer javni naručitelj s javnim novcem treba pokazati  svojim primjerom kako unaprijediti prostor naše zemlje.

“U Sloveniji, za sve što se financira javnim novcem a ima vrijednost veću do 1,5 milijuna eura, ili ako je spomenik kulture u vrijednosti većoj od 500.000 eura, mora se provesti arhitektonski natječaj. Kako kod nas ovo rješenje ne postoji  unatoč tome što je riječ o načinu kako doći do najkvalitetnijeg rješenja, nastavit ćemo kao Komora djelovati kako bi se oprobane metoda za podizanje kvalitete, koje su u nekom obliku ranije postojale, ponovo ugradile u zakon o gradnji”, kaže Bunjevac.