Nakon gotovo 14 godina na funkciji guvernera i praktično tri desetljeća provedena u Hrvatskoj narodnoj banci, Boris Vujčić jučer je, dan prije 62. rođendana, i službeno postao potpredsjednikom Europske središnje banke (ECB). Naslijedit će ga (do)sadašnji čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman koji do okončanja propisane procedure imenovanja ostaje u statusu kandidata za guvernera. Budući da ovaj tjedan nema saborskog zasjedanja potvrda njegova imenovanja u Hrvatskom saboru očekuje se za desetak dana.

U sjeni HNB-a

Prema zakonskim propisima, izbor guvernera kandidata za plenarnu sjednicu predlaže Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Žigman ima podršku vladajućih, no do formalne potvrde i ostvarenja tog karijernog sna sigurno će morati otrpjeti još propitivanja i kritika iz zastupničkih redova. Tako je, primjerice, Mostov Božo Petrov poručio kako “od svakog kandidata očekuje da transparentno i javno iznese svoje stavove o inflaciji, odnosno rastu cijena, o kreditima te ulozi domaćeg gospodarstva u ovakvim situacijama”. Dodao je kako očekuje da kaže i “što jest, a što nije HNB do sada dobro napravio i gdje je zakazao, pogotovo u zadnjih pet godina otkako traje inflacija, a naši građani se suočavaju s visokim rastom cijena i troškova života”.

Do službene potvrde novog čelnog čovjeka središnje banke guvernerske poslove, prema zakonu o HNB-u, preuzima zamjenik, a u konkretnom slučaju zamjenica Sandra Švaljek, koja je prije političke odluke da se podrži Žigman, i sama, uz još nekoliko imena, slovila kao jedan od kandidata.

U sjeni priča o frontmenu HNB-a zasad prolazi pitanje tko će naslijediti Žigmana na čelu Hanfe, iako je to jedna od ključnih institucija u domaćem financijskom sustavu i svojevrsni pandan HNB-u. Ono što je on za bankovni sustav to je Hanfa za cijeli spektar nebankovne financijske industrije, pa će tako i u pogledu vođenja Agencije mnogi reći kako je u njoj mnogo nekomfornije nego u središnjoj banci.

Naime, aktiva financijskog sektora u Hrvatskoj čini 147-148 posto BDP-a, pri čemu mjereno veličinom aktive banke (s preklanjskih 84 i lanjskih 91 milijardu eura) čine približno dvije trećine. Preostala trećina odnosi se na nebankovni financijski sektor, koji u pogledu ukupne imovine predvode mirovinski fondovi s oko 30 posto BDP-a. Tu su još osiguravajuća društva s nešto više od osam posto BDP-a, leasing s nešto manje od pet posto te investicijski fondovi s oko četiri posto BDP-a (s alternativnim fondovima preko pet), a u nadležnosti Hanfe su usto i investicijska društva, odnosno brokeraji. U javnosti se malo govori o tome tko će na čelo Hanfe. Najizglednijim kandidatom smatra se sadašnja zamjenica Žigmana u Upravnom vijeću Anamarija Staničić. Manjak spekulacija među tržišnim akterima možda je objašnjiv i time što se računa da je ona kao osoba s dugogodišnjim iskustvom rada u Hanfi i nizom projekata koji su joj donijeli prepoznatljivost i vidljivost, ali navodno i s političkom podrškom, izraziti favorit i najlogičniji izbor.

Upražnjena mjesta

Staničić je u Hanfi od pripravničkih dana, već 20 godina, što znači gotovo od uspostave te regulatorno-nadzorne agencije pod današnjim imenom. Prije sadašnje funkcije bila je direktorica Sektora za harmonizaciju propisa i međunarodnu suradnju, gdje je bila odgovorna za nacionalnu regulativu i regulativu EU-a te suradnju s inozemnim tijelima. Uz ostalo, predstavnica je Hanfe u više odbora Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te u radnim skupinama Vijeća EU-a. Sve u svemu, čini se da je veći upitnik tko će umjesto nje preuzeti mjesto zamjenika predsjednika Upravnog vijeća. S tim u vezi očekivanja se uglavnom svode na to da će to biti netko “iz kuće”.

Inače, i u rukovodstvu HNB-a ove bi godine trebalo biti još kadrovskih novosti i/li premetaljki. Trenutačno su u njezinu rukovodstvu, mimo guvernera i zamjenice, popunjena četiri mjesta viceguvernera od šest koliko ih je predviđeno Zakonom o HNB-u, a sredinom godine istječe i tekući viceguvernerski mandat Ivani Jakir Bajo.

Metro Extra Event

‘Da bi gosti odlučili doći kod nas, moramo imati nešto drugačije, autentičan narativ’

koliko dobro znamo što ne znamo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’