Poslovni dnevnik objavio je na svojoj web stranici tekst pod naslovom „Evo što se o Vladinom radu na Partnerskom sporazumu doista priča po Bruxellesu“ u kojem se prenose izjave Tanie Friedrichs, službenice u Općoj upravi za istraživanje EK.

Na spomenuti je tekst reagiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, kojega prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

„Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH začuđeno je neprimjerenim istupom gospođe Tanie Friedrichs, službenice u Općoj upravi za istraživanje EK. Gospođa Friedrichs opravdano ukazuje na važnost znanosti i istraživanja za društveni i ekonomski razvoj svake države pa tako i RH. Ipak, ona cilj Vlade RH da u sedmogodišnjem razdoblju gotovo udvostruči ulaganja u taj sektor, ocjenjuje „lišenim svake ambicije“?! Gospođa Tania Friedrichs pritom zaboravlja da je sama sudjelovala u procjeni realnih mogućnosti rasta ulaganja, pri čemu je detaljno upoznata sa svim naporima Vlade RH da se ulaganja u istraživanje i razvoj značajno povećaju. Gospođi Friedrichs bi trebalo biti poznato da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta najuspješnije ministarstvo u Vladi RH po povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Ministarstvo je ove godine povuklo čak 115 posto planiranih sredstava ili više od 310 milijuna kuna. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je i prvo ministarstvo koje je objavilo natječaje za implementaciju projekata putem strukturnih fondova EU koji su nam postali dostupni 1. srpnja ove godine.

Gospođi Friedrichs je poznato i da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta unijelo izmjene u sustav znanosti na način da je promijenjen model financiranja znanstvene djelatnosti tako da se povećava odgovornost javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta, dok se istovremeno promiče državni nadzor (ne upravljanje!) nad sustavom. Hrvatska zaklada za znanost postala je tako središnje i neovisno mjesto za razvoj i primjenu novih financijskih instrumenata za financiranje znanstvenih projekata i pružanje podrške uspostavi karijera mladih istraživača. Do 2015. godine u tu će svrhu biti izdvojeno 340 milijuna kuna. Istovremeno su potpisani ugovori o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti s javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima kojima je na taj način na autonomno upravljanje prepušteno 150 milijuna kuna u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Uz to, kroz Drugi projekt tehnološkog razvoja koji sufinancira Svjetska banka osigurano je 24 milijuna eura za povećanje apsorpcijskih kapaciteta za fondove EU, ali i za programe poticanja suradnje znanstvenog i poslovnog sektora, transfera tehnologije te suradnje hrvatskih znanstvenika u domovini i u inozemstvu. Ministarstvo je uključeno i u regionalne inicijative kroz koje se jasno očituje vodeća pozicija RH na području istraživanja i razvoja u jugoistočnoj Europi pa se tako često upravo RH ističe kao primjer dobrih praksi.

Što se administrativnih kapaciteta tiče, ističemo da su u zadnje dvije godine kroz izmjene unutarnjeg ustrojstva MZOS-a stvorene pretpostavke za tri nova odjela i zapošljavanje 23 nova djelatnika za rad na pripremi i provođenju projekata i programa EU. To je gospođi Friedrichs dobro poznato.

Što se kapaciteta hrvatskih znanstvenika za privlačenjem sredstava iz Okvirnih programa za istraživanje i razvoj EU tiče, ističemo da su hrvatski znanstvenici iz Sedmog okvirnog programa FP7 privukli oko 80 milijuna eura, što je 60 posto više novca od članarine koju je u tu svrhu RH uplatila (oko 49 milijuna eura). Uz to, Europsko istraživačko vijeće (ERC) odobrilo je u novije vrijeme financiranje prva dva hrvatska znanstveno-istraživačka projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijuna eura. Sve to jasno pokazuje da je hrvatska znanost i te kako konkurentna u europskim i svjetskim okvirima.

Što se izrade strateških dokumenata tiče, i gospođi Friedrichs i cjelokupnoj hrvatskoj, posebice stručnoj javnosti, je dobro poznato ne samo da je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije izrađena, nego i da je bila u javnoj raspravi dva mjeseca. Činjenica da je tijekom javne rasprave pristiglo više stotina prijedloga i komentara najbolje demantira tvrdnje gospođe Friedrichs „da niti jedan stručnjak kojega je kontaktirala u Hrvatskoj za to nije čuo“.

Što se Nacionalne inovacijske strategije tiče, i ona je već više dana u javnoj raspravi na web stranicama Ministarstva gospodarstva pa opet začuđuje da gospođa Friedrichs to nije zamijetila. Naravno, ti su dokumenti u svojim radnim verzijama pisani samo na hrvatskom jeziku koji je, kako bi gospođa Friedrichs trebala znati, jedan od službenih jezika EU!

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Što se, na kraju, Strategije pametne specijalizacije tiče, gospođa Friedrichs bi trebala znati da, poput većine zemalja članica EU koje takav dokument još nisu izradile, i RH aktivno radi na izradi Strategije pametne specijalizacije iz koje će, za razliku od tvrdnji gospođe Freidrichs, biti jasno razvidni prioriteti razvoja RH na gospodarskom te na području istraživanja i razvoja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je svjesno potrebe daljnjih napora na razvoju sustava znanosti i istraživanja u RH pa tako i na povećanju investicija u taj sektor, na čemu aktivno surađujemo s EU kao i u mnogim međunarodnim forumima, pa je stoga još više začuđujuća očita neinformiranost gospođe Friedrichs.“