Sve je bliži dan kad će se Zagrebu dobiti nacionalni Muzej medija, po uzoru na značajne svjetske institucije kao što je primjerice Newseum, jedan od najposjećenijih muzeja u Washingtonu. Za razliku od tog američkog muzeja, koji se prostire na sedam katova, inicijatori osnivanja njegovog zagrebačkog pandana u potrazi su za nešto skromnijim prostorom, u užem ili širem središtu grada. 

Pravo na medijsku pismenost  
"Daljnja realizacija projekta sada ovisi o prostoru. Treba nam prostor površine najmanje 1000 kvadrata, jer uz dvorane gdje će biti medijski eksponati mora imati i popratne prostorije. Prostor nam može dodijeliti Grad Zagreb, ako raspolaže njime, ili može biti iz državnog vlasništva. Mora biti pogodan za posjete autobusima jer računamo na učenike iz cijele Hrvatske kao i na turiste. O tome kakav prostor ćemo dobiti ovisi i financijska konstrukcija. Građevinski radovi su jedan dio financijskog plana, unutarnja arhitektura izložbenog prostora drugi, a digitalna oprema treći. Sredstva namjeravamo tražiti od fondova EU, njih nekoliko podupiru zaštitu materijalne i nematerijalne baštine i zaštitu audio-vizualne baštine u okviru UNESCO-a i, primjerice, projekta Memory of the World. Drugo važno pitanje je definiranje pravno-institucionalnog okvira.

Osnivači mogu biti Republika Hrvatska, Županija ili Grad Zagreb, ili svi zajedno. Uz to potencijalno mogu biti osnivači i fizičke i pravne osobe o čemu ovisi hoće li to biti javna ustanova, privatni muzej ili neka treća opcija", kaže inicijatorica projekta, profesorica Nada Zgrabljić Rotar, predstojnica Odsjeka za komunikologiju na Hrvatskim studijima i utemeljiteljica znanstvenog časopisa Medijska istraživanja.

"Muzej medija je važan za Hrvatsku, za Grad Zagreb, za sadašnje i buduće novinare, za sve medijske djelatnike, građane, djecu i mlade iz cijele naše zemlje. Svijet medija i novinarstva postat će dostupan građanima, a u edukacijskoj radionici održavala bi se kratka predavanja i rasprave te rad s djecom i mladima vikendom ili praznicima, gdje bi djeca mogla učiti o tome kako se prave novine, kako se piše za novine, kako se snima i prave prilozi, naučiti što je mobilno novinarstvo…To je i kulturološko pitanje, pitanje našeg nacionalnog identiteta, slobode medija, prava na medijska pismenost. Zbog toga su ovaj projekt već podržale mnoge ugledne hrvatske institucije, udruge i javni djelatnici. Osnivanje toga muzeja je povijesni trenutak i sigurna sam da će se naći netko od političara koji će to razumjeti", dodaje naša sugovornica.

Inicijatori projekta su izradili elaborat, u kojem kao ciljeve navode očuvanje nacionalne baštine i povijesti kroz medije i masovne komunikacije, ali i razvoj medijske pismenosti. Muzej će biti suvremeno koncipiran, kao pedagoško-edukativni interaktivni sustav u fizičkom i digitaliziranom obliku. Zasad je planirano da postav muzeja bude razvrstan u pet dvorana. Prva bi obuhvatila  tiskane medije, druga i treća tradicionalne elektroničke medije – radio i televiziju, četvrta zaslužne novinare a peta medijsku edukaciju i multimediju.

O detaljima, ali i o novcu nužnom da se taj projekt realizira, moći će se govoriti kad se nađe prikladan prostor, recimo u nekoj od brojnih neiskorištenih nekretnina u vlasništvu grada ili RH. Otvoreno je i pitanje tko bi bili osnivači muzeja – Grad Zagreb, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe, ili pak neka kombinacija.

Digitalizacija postojećih zbirki 
"Snažan poticaj i potporu projektu od samoga početka daje Hrvatsko novinarsko društvo. Uime HND-a, predsjednik i zaposlenici kao i mnogi članovi društva, nastupaju u javnosti, lobiraju kod osoba koje odlučuju i ukazuju svakom prilikom koliko bi muzej bio značajan hrvatskim novinarima. Nakon zastoja u realizaciji projekta zbog toga što smo uzalud čekali odgovor iz  Gradskog ureda za  obrazovanje, kultura i sport na naš dopis temeljen na razgovoru s gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovom iskazanom interesu za ideju osnivanja Muzeja medija, u listopadu 2017. inicijativa je nastavljena zahvaljujući zanimanju za projekt koji je iskazala izdavačka kuća Styria", kaže naša sugovornica.

Napominje kako je Muzej medija važan za zaštitu nacionalne baštine i povijesti koju medijski diskurs bilježi na specifičan način. "Spasio bi od zaborava niz događaja, kao i medijske osobe koje su obilježile javni društveni život proteklih desetljeća, zaslužne novinare, spikere, režisere, umjetnike, tehničare i vizionare. Okupio bi na jednome mjestu tehnološke naprave važne za razvoj medija u Hrvatskoj i učinio ih vidljivima svim građanima, zabilježio bi procese razvoja masovne komunikacije od početka emitiranja Radio Zagreba do današnjih konvergiranih medija.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dao bi značajan doprinos medijskoj edukaciji u nastavi, medijskoj pismenosti djece, mladih i svih građana Hrvatske", prenijela nam je profesorica glavne naglaske iz elaborate. S obzirom na opsežnost građe, dio muzeja temeljit će se na digitaliziranom interaktivnom postavu i komunikaciji s korisnicima utemeljenom na različitim prikazima nekoliko zbirki. Muzej bi koristio zbirku Vjesnikove novinske dokumentacije koja se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu, a čine ju hemeroteka, fotodokumentacija i zbirka elektroničke građe, koje su još u procesu digitalizacije.  Hemeroteka sadrži isječke novinskih članaka iz novina, tjednika i časopisa objavljivanih od 1962. do 2006., a građa je složena u 6.105 registratora. Fotodokumentaciju dnevnika Vjesnik čini oko 350.000 fotografija. Zbirka elektroničke građe sadrži 760.000 elektroničkih datoteka koje se sada sređuju i izrađuje se njihov popis. 

Dostupni postaju Polet, Vjesnik, Feral 
Muzej će učiniti dostupnima za javnost i različite zbirke medijskih eksponata, kao što je primjerice  digitalna zbirka prvih brojeva tiskovina s područja Hrvatske, koju je skupio Branko Lovrić, bivši direktor Večernjeg lista. Sadržavat će i digitalne zbirke različitih dnevnih novina, primjerice zbirku tiskanih izdanja Večernjeg lista od 1959. do 2016., sa 16.960 primjeraka baznog zagrebačkog izdanja novina, pa digitalna Zbirka fotografija Večernjeg lista od 1964. do 1997., s oko 500.000 fotografija i oko 1.000 karikatura i ilustracija. Tu su i digitalne zbirke hrvatskih novina, dio povijesne baze INDOK-a HRT-a, digitalne zbirke iseljeničkog tiska te digitalne zbirke fotografija o osobama i događajima iz medijske povijesti. Jedan dio prostora Muzeja medija bio bi posvećen nagrađivanim novinarima, kao i 'zid' posvećen istaknutim novinarima.

Prikazivat će poznata imena i biografije novinara i urednika od prvih novinara Ilirskog preporoda preko Veselka Tenžere, Ivana Hetricha, Zvonka Letice do suvremenih zaslužnih novinara u istraživačkom i političkom tiskanom, radijskom i televizijskom novinarstvu. Dostupnima će postati važni tekstovi danas zaboravljenih novinara, nezaboravne naslovnice, kao i naslovnice dnevnih novina s povijesnim događanjima važnima za Hrvatsku, povijesni presjek važnih brojeva Danasa, Globusa, Nacionala i sličnih tjednika, koji su obilježili javnu političku komunikaciju. Muzej medija će javnosti učiniti dostupnima tjednike i časopise koji su prestali izlaziti a obilježili su generacije – Plavi Vjesnik, Studentski list, Polet, Vjesnik, Studio, Svijet, Feral. Posjetitelji bi također dobili priliku poslušati glasove i interpretacije legendarnih radijskih spikera Joze Vukelića, Ljube Jelčića, Vlatke Bjegović, Zdenke Potz, Saše Novak, Marte Tomljenović, Bobe Antoniazzo…  ili iz arhive HRT-a pogledati emisije koje imaju povijesno značenje, primjerice prvi Dnevnik Televizije Zagreb iz 1968., dodjelu nagrade Ondas legendarnoj spikerici Gordana Bonetti,  zabavne emisije Antona Martija, Maria Fanellija, Daniela Marušića, Angela Miladinova. Muzej će komunicirati sa svojim posjetiteljima, pa će oni moći sami istraživati i zahtijevati neke sadržaje iz digitalizirane baze.

Primjerice, odabirom određenog datuma u interaktivnoj projekciji (ili uz korištenje 3D i 'virtualnih' naočala) dobije video zapise najvažnijih domaćih i svjetskih događaja toga dana, naslovnice vodećih domaćih i svjetskih novina, najvažnije tekstove, audio/video zapis pjesama s vrha top ljestvica toga dana, sportske događaje, itd. Takav koncept Muzeja medija, pretežno – a dijelom i isključivo – usmjeren na digitalnu komponentu, omogućio bi i trajnu pohranu, ali i trajnu on-demand prezentaciju vrijednosti poput, na primjer, izbora najboljih grafičkih rješenja naslovnica hrvatskih dnevnih i tjednih tiskovina, izbora najboljih novinskih oglasa (ako su djelo domaćih dizajnera), najboljih ilustracija i karikatura, odabranih stripova objavljenih u dnevnom tisku (od Maurovića do Novog kvadrata), najboljih fotografija.

Muzej bi sadržavao izložbene primjere onodobne radijske tehnike: radio aparate, radijsku opremu (mikrofone, vrpce, zvučnike), snimače zvuka, kamere, aparaturu za osvjetljenje, stari studio za montažu, studijske pultove za snimanje i emitiranje, radijski studio. Omogućio bi uvid u prijelaz na nove komunikacijske tehnologije, najnovija tehnološka dostignuća HRT-a. Predmetna baza podataka mogla bi biti povezana sa sličnim bazama podataka muzeja medija u Europi i svijetu (s Newseumom u Washingtonu, National Science and Media Museum u Yorkshireu, Center for Art and Media u Karlsruheu, Spazio La Stampa u Torinu). Kako će uže područje grada Zagreba u narednih šest do devet mjeseci biti uključeno u mrežu optičkog kabla (koji omogućava 10 do 15 puta bržu propusnost informacija u odnosu na postojeći mrežni kapacitet), interaktivnost i praktično trenutačni prijenos svih podataka će u tehničkom pogledu biti zajamčena.

Vrijedna zbirka čeka udomljavanje

Lovrić skupio 4000 naslovnica prvih brojeva novina
Jedan od inicijatora osnivanja Muzeja medija je Branko Lovrić, nekadašnji novinar i direktor Večernjeg lista, koji već 40 godina skuplja naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina. Njegova jedinstvena digitalna zbirka, koja sada broji više od 4000 naslovnica, trebala bi biti važan temelj budućeg muzejskog postava. Ima tu vrlo vrijednih primjeraka, uključujući prvi broj Kraglskog Dalmatina, koji su još 1806. u Zadru tiskale francuske vlasti na hrvatskom i talijanskom jeziku. U zbirci je i prvijenac Gajevih Novina Horvatzkih iz 1835., prvih koje su izlazile samo na hrvatskom. Lovrić u zbirci ima i prve brojeve novina Zora dalmatinska, Agramer Zeitung, Luna Agramer Zeitschrift… "Skupljanje prvih brojeva novina nema samo povijesnu vrijednost. Ovdje je onaj novinarski efekt puno važniji. U prvom broju novina je najjače izražena genijalnost i količina truda koja je ta grupa novinara dala", obasnio je Lovrić motive skupljanja samo prvih brojeva novina.