Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Munja će tužiti Vladu za izgubljenih 100 milijuna kuna

Autor: Ana Blašković
08. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Tvornici akumulatora devet mjeseci nakon isključenja plina, još uvijek nije plaćena naknada štete, koja bi se mogla popeti i na 100 milijuna kuna

Od svih afera koje ga u stopu prate, potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu prijeti još jedna: zbog siječanjskog iskapčanja plina tvrtki od strateškog interesa, tvornica Munja na čelu s Ivanom Miloložom planira tužiti državu za nadoknadu 32 milijuna kuna štete. U Munji još razmišljaju hoće li u tužbu uključiti i izgubljenu dobiti. Ako se to dogodi u tom slučaju bi se vrijednost tužbe popela na oko 100 milijuna kuna!

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Od kad ima je početkom godine isključen plin, tvornica Munja do početka lipnja nije proizvela niti jedan akumulator. Što to znači za tvornicu oslikava činjenica da se u tom razdoblju inače proizvede oko 450.000 komada. Iako je početkom srpnja proizvodnja pokrenuta, Munja je izgubila ranije dogovorene poslove s ruskim, ukrajinskim, srpskim i makedonskim kupcima. “Ministarstvo gospodarstva nanijelo nam je direktnu štetu i potom nisu više reagirali. Izravna nam je šteta 32 milijuna kuna”, kaže prvi čovjek Munje Ivan Miloloža. Toliko, primjerice, iznose trogodišnji poticaji malom gospodarstvu. “Uračuna li se i izgubljena dobit šteta doseže čak oko 100 milijuna kuna”, dodaje Miloloža. Iako im država nije podmirila nanesenu štetu, tvornica je uspjela podmiriti troškove ponovno pokrenute proizvodnje zahvaljujući kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i odustajanju od planirane investicije preseljenja tvornice sa zagrebačkog Žitnjaka. “Rat nam nije nanio toliko zla koliko ova Vlada tijekom plinske krize. Manja bi šteta bila da nam je pala granata u dvorište tvornice”, kaže Miloloža. Unatoč zaustavljenoj proizvodnji i prouzročenoj šteti Munja nije, ističe Miloloža, otpustila niti jednog radnika niti išla u smanjivanje plaća. “U vrijeme zaustavljene proizvodnje nismo imali troškova repromaterijala, a imali smo dio novca izdvojen za investicije za izgradnju nove tvornice pa smo taj novac potrošili za plaće radnika i troškove komunalija, povrat kredita i nabavku novih strojeva. Da smo išli u smanjenje plaća, siguran sam da bismo svaki spor izgubili jer što su radnici krivi za isključenje plina Munji?”, ističe Miloloža.Zahvaljujući poslovima za državu, odnosno Ministarstvo obrane, tvornica Munja svrstana je na listu tvrki od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Činjenica da se nalazi na tom popisu trebala bi podrazumijevati da rad tvornice u izvanrednim situacijama, poput primjerice manjka energenata u slučaju plinske krize, proizvodnja ne zaustavlja, jednako kao što se nije isključivao plin za grijanje građana. “Munja nije smjela biti isključena, upravo odlukom Vlade koju provodi Ministarstvo gospodarstva.

Od svih afera koje ga u stopu prate, potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu prijeti još jedna: zbog siječanjskog iskapčanja plina tvrtki od strateškog interesa, tvornica Munja na čelu s Ivanom Miloložom planira tužiti državu za nadoknadu 32 milijuna kuna štete. U Munji još razmišljaju hoće li u tužbu uključiti i izgubljenu dobiti. Ako se to dogodi u tom slučaju bi se vrijednost tužbe popela na oko 100 milijuna kuna!

Od kad ima je početkom godine isključen plin, tvornica Munja do početka lipnja nije proizvela niti jedan akumulator. Što to znači za tvornicu oslikava činjenica da se u tom razdoblju inače proizvede oko 450.000 komada. Iako je početkom srpnja proizvodnja pokrenuta, Munja je izgubila ranije dogovorene poslove s ruskim, ukrajinskim, srpskim i makedonskim kupcima. “Ministarstvo gospodarstva nanijelo nam je direktnu štetu i potom nisu više reagirali. Izravna nam je šteta 32 milijuna kuna”, kaže prvi čovjek Munje Ivan Miloloža. Toliko, primjerice, iznose trogodišnji poticaji malom gospodarstvu. “Uračuna li se i izgubljena dobit šteta doseže čak oko 100 milijuna kuna”, dodaje Miloloža. Iako im država nije podmirila nanesenu štetu, tvornica je uspjela podmiriti troškove ponovno pokrenute proizvodnje zahvaljujući kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i odustajanju od planirane investicije preseljenja tvornice sa zagrebačkog Žitnjaka. “Rat nam nije nanio toliko zla koliko ova Vlada tijekom plinske krize. Manja bi šteta bila da nam je pala granata u dvorište tvornice”, kaže Miloloža. Unatoč zaustavljenoj proizvodnji i prouzročenoj šteti Munja nije, ističe Miloloža, otpustila niti jednog radnika niti išla u smanjivanje plaća. “U vrijeme zaustavljene proizvodnje nismo imali troškova repromaterijala, a imali smo dio novca izdvojen za investicije za izgradnju nove tvornice pa smo taj novac potrošili za plaće radnika i troškove komunalija, povrat kredita i nabavku novih strojeva. Da smo išli u smanjenje plaća, siguran sam da bismo svaki spor izgubili jer što su radnici krivi za isključenje plina Munji?”, ističe Miloloža.Zahvaljujući poslovima za državu, odnosno Ministarstvo obrane, tvornica Munja svrstana je na listu tvrki od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Činjenica da se nalazi na tom popisu trebala bi podrazumijevati da rad tvornice u izvanrednim situacijama, poput primjerice manjka energenata u slučaju plinske krize, proizvodnja ne zaustavlja, jednako kao što se nije isključivao plin za grijanje građana. “Munja nije smjela biti isključena, upravo odlukom Vlade koju provodi Ministarstvo gospodarstva.

Kad je izbila plinska kriza, u Munju je u petak u 17:26 stigao dopis da isključenja neće biti, da bi niti 48 sati kasnije plin ipak bio isključen“, ogorčen je Miloloža. Kako je moguće da je došlo do pogreške i na čiju je odgovornost isključen plin, u Munji niti danas ne znaju, no više od toga iritirani su višemjesečnim igoniranjem ministra Polančeca. Kad je izbila kriza, razgovori s Vladom, konkretno s ministrom Polančecom i bivšim premijerom Ivom Sanaderom koji je u situaciju bio detaljno upućen, trajali su mjesecima. Svaki sastanak završavao bi obećanjima da će se situacija riješiti uz molbu da se Munjin slučaj ”ne potencira“ i ne diže nepotrebna medijska prašina. Nakon, kako tvrdi, desetaka pisama na ruke ministra Polančeca koja su ostala bez odgovora, kap je prelilo posljednje upućeno 28. rujna. U njemu, kako smo vidjeli, Miloloža podsjeća na slučaj Munje i moli za sastanak u roku od osam dana, no resorni ministar na pismo nije reagirao iako ga je po priloženoj potvrdi dobio. ”Zbog toga smo danas tu gdje jesmo. I negativan odgovor bolji je nego nikakav“, rezigniran je prvi čovjek Munje. Osim bizarne činjenice da je isključena tvrtka koja to nije smjela biti, slučaj Munja pun je paradoksa. Među najvećim jest onaj da Vlada nema pravne osnove Munji podmiriti štetu i signali iz Vlade idu u smjeru poticanja podizanja tužbe. ”Mi smo podnijeli prijedlog za nagodbu, no taj je prijedlog ostao dva mjeseca bez odgovora”, kaže Miloloža. Strpljenje mu je pri kraju pa se odlučio obratiti premijerki Jadranki Kosor. Ostane li i ta molba bez konkretnih rješenja, slijedi tužba.

Autor: Ana Blašković
08. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close