Večernji list i Poslovni dnevnik u svom tradicionalnom godišnjem izboru proglašavaju gospodarstvenika i gospodarski događaj godine, po glasanju članova žirija i glasovima čitatelja, a u 2025. godini vraća se i dodatna kategorija – proglasit ćemo najbolje u kategoriji malih i srednjih poduzeća u 2025. godini.

Kriteriji koji su pritom u sužavanju vrlo dugačke liste malih i srednjih poduzeća, a koja uostalom čine okosnicu kako hrvatskog tako uostalom i europskog gospodarstva, bili su da je tvrtka organizirana kao d.o.o., zatim da se broj zaposlenih u tvrtki kreće u rasponu od pet do maksimalno 249 zaposlenih.

Širok krug tvrtki

Nadalje, uspoređeni su ukupni prihodi iz posljednje dvije zaključene poslovne godine te su uzeti u obzir samo oni koji imaju porast veći od 10 posta, a važan kriterij bio je i da poslovni subjekt po uspoređenim prihodima od prodaje u inozemstvu ima i evidentan rast izvoza.

Na temelju tih kriterija dobili smo i dalje širok krug tvrtki koje ostvaruju lijepe i zapažene poslovne rezultate, a pobjednika ćemo saznati 13. studenog na svečanoj dodjeli u hotelu Esplanade. Prema Fininim podacima objavljenim krajem lipnja, u 2024. godini od 162.135 poduzetnika, malih je bilo 17.228 (10,6 posto), a srednjih 2157 (1,3%), dok je najviše bilo mikro poduzetnika (142.258 ili 87,7 posto). Srednji poduzetnici su sa svojih 194.977 zaposlenih imalu udio od 18,3 posto na tržištu rada, a ostvarili su 35,6 milijardi eura ukupnih prihoda uz 33,1 milijardu eura rashoda, dobit razdoblja od 2,5 milijardi eura dok je ukupna na kraju ostvarena neto dobit iznosila 2,1 milijardu eura.

Mali poduzetnici zapošljavali su 293.060 radnika (udio 27,6 posto), ostvarili su ukupne prihode od 38,7 milijardi eura (22,8 posto udjela) te rashode od 35,6 milijardi eura, a neto dobit iznosila im je 2,5 milijardi eura. Ovdje treba naglasiti da se u europskim statistikama ne izdvajaju zasebno mikro poduzeća pa se često ističe da mala i srednja poduzeća, popularni MSP-ovi, čine 99 posto svih poduzeća u Europskoj uniji.

Brojni izazovi

Malo i srednje poduzetništvo, nerijetko se ističe, elementarni je segment hrvatskog gospodarstva jer predstavlja pokretač cjelokupnog razvoja i zapošljavanja, a usto potiče privatno vlasništvo i poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje te znatno pridonosi povećanju proizvodnje. Upravo stoga odlučili smo ove godine posebno vrednovati najboljeg u kategoriji iz koje su baš potekle neke od najuspješnijih hrvatskih poslovnih priča u posljednjih tridesetak godina, a baš u našem izboru prethodnih godina znalo se dogoditi da titulu gospodarskog događaja ili gospodarstvenika godine ponese baš netko iz redova srednjih poduzeća, kao što je 2023. po izboru čitatelja nagrada za gospodarstvenika godine pripala Vjekoslavu Majetiću, predsjedniku Uprave DOK-ING-a, vodećeg proizvođača robotskih i autonomnih sustava.

Godinu prije nego što će osvojiti nagradu u izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Nanobit Alana Sumine i Zorana Vučinića, jedna od najboljih priča hrvatskog IT sektora, imao je manje od 100 zaposlenih, što pokazuje da se baš među malima i srednjima nerijetko krije neka od potencijalno velikih budućih priča. Prilikom ovogodišnjeg predstavljanja Bijele knjige Generali Grupe i SDA Bocconi Sustainability Laba predočen je izvještaj o održivoj tranziciji malih i srednjih poduzeća u Europi s istraživanjem koje je obuhvatilo 1260 poduzeća, a koje je pokazalo kako 44 posto MSP-ova već provodi strategije održivosti, a gotovo 83 posto poduzeća prijavljuje pozitivne učinke na okoliš i povećano zadovoljstvo zaposlenika i kupaca. Međutim, i dalje postoje značajni izazovi, uključujući nedostatak javnih poticaja i institucionalne podrške, kao i pristupa održivom financiranju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Velik izazov baš za ovu kategoriju bit će i objavljeni prestanak subvencioniranja cijena energenata. Iz HUP-a su istaknuli da bi potpun izlazak iz subvencija bio prevelik udar baš za mala i srednja poduzeća, podsjetivši i da gospodarstvenici u Hrvatskoj u odnosu na kućanstva već podnose veći teret u odnosu na usporedive europske primjere.