Vlada uvodi novi porez na nekretnine po punoj stopi od 1,5 posto za neiskorišteno građevinsko zemljište, nekretnine u kojima se ne obavlja djelatnost kao i neprodane stanove investitora koje su uoči krize izgradile brojne tvrtke iz privatnog sektora.

Pod istim uvjetima oporezovat će se i nepokretna imovina banaka koja nije stavljena u funkciju, dok će za oporezivanje poljoprivrednog zemljišta Vlada pripremiti posebni zakon jer tu postoje nedoumice oko kriterija, rekao je jučer ministar financija Slavko Linić predstavljajući veliku poreznu reformu za koju se društvo mora brzo pripremiti "ako želimo imati konkurentno gospodarstvo".  Prema rečenom, za porezne obveznike u Hrvatskoj najskuplja će biti nepokretna imovina koja je  mrtvi i neiskorišteni kapital. Novi porez krenut će u primjenu 1. travnja 2013., a poslovni subjekti plaćat će ga po istom principu kao i građani: riječ je o istoj poreznoj osnovici i jedinstvenoj istopi, a jedino su različite stope predviđene kod olakšica. Poreznu osnovicu činit će 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine koju će lokalne vlasti umanjiti za zakonom propisane olakšice, koje su kod različitih gospodarskih djelatnosti predviđene u iznosu 80, 60, 40 i 20 posto.

Trgovini će umanjenje za nekretnine iznositi 40 posto. Za nekretnine u zakupu, te za građevinarstvo, prijevoz i skladištenje umanjenje porezne osnovice iznosi 60 posto. Najveće umanjenje porezne osnovice u iznosu od 80 posto odnosi se na nekretnine za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje i neprofitne organizacije pod uvjetom da se u njima ne obavlja poduzetnička djelatnost. "Posebno osjetljivim smatramo nekretnine u gospodarstvu. Jako smo pazili da ne povećamo teret. Olakšice koje smo razradili trebale bi sustav zadržati na razini dosadašnjih nameta koje plaća gospodarstvo", neslužbeno nam kaže izvor iz Ministarstva financija. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec potvrdila je da će se komunalna naknada tijekom prijelaznog razdoblja plaćati sve do rujna iduće godine. "U rujnu 2013. stići će prave uplatnice, ali na njih neće biti moguće žaliti se, nego zakon predviđa sudsku zaštitu", rekla je dodavši i da će određivanje fiskalne vrijednosti za nekretnine biti zajednički posao Porezne uprave, geodetske uprave i jedinica lokalne samouprave.

Novi porez, smatra Linić, donijet će goleme promjene kad je riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu jer će se na neizgrađene parcele plaćati puna stopa poreza od 1,5 posto. To znači da bi i Grad Zagreb trebao plaćati porez na nikad dovršenu Sveučilišnu bolnicu iako nam je jučer Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije Grada Zagreba, kazao da oni neće biti obveznici jer to nije gotova nekretnina nego u izgradnji.  "Postoji građevinskih zona koliko god hoćete, ali gdje su krampovi i bageri, gdje se to radi i gradi? Bitno je bilo investitorima, znači, izlobirati poziciju i ući u prostorni plan, podignuti vrijednost zemljišta i ostaviti teren pripremljen za svoju djecu. Odlično, neka bude tako, ali sad će morati platiti porez", poručio je Linić raznim građevinskim poduzetnicima koji su na svakojake načine uspjevali prenamijeniti poljoprivrednu parcelu u građevinsku. Zamjenu komunalne naknade novim porezom na imovinu kao prihodom lokalnih vlasti – koje će tako financirati lokalne potrebe oporezujući obveznike ne više prema socijalističkom modelu zbroja kvadrata i lokacije, nego prema stvarnoj ekonomskoj snazi, kaže Linić – mnogi će vjerojatno pozdraviti, tim više što su ranije neslužbeno spominjane bitno više porezne stope. Što će pak reći investitori?

Predstavljajući novu filozofiju oporezivanja nekretnina Linić se upitan od novinara o posljedicama na cijelo tržište neprodanih stanova u krizi posebno obrušio na njih jer su, kaže, odbijali pretporez a stanove nisu prodali, pa država nije naplatila PDV te je imala najveću štetu. "Sada će platiti porez na nekretnine po punoj stopi svi koji su za tržište izgradili nove objekte a nisu ih prodali", rekao je Linić. Na udaru su i banke koje u bilancama vode zapljenjenu imovinu koja stoji kao mrtvi kapital. U javnom sektoru sada se ne zna tko će više platiti tog poreza – država ili jedinice lokalne samoprave. Gradovi i općine, kao i država, imaju na milijune četvornih metara nekretnina – stanova, zgrada i neizgrađenog građevinskog zemljišta u kojima se ne obavlja djelatnost, te će, čini se, jedni drugima prebijati novi porez. Linić nije znao reći koliko će, primjerice, država trebati po toj osnovi platiti poreza, ali je objasnio da će njezina nefunkcionalna imovina postati porez lokalnih vlasti. S druge strane, govoreći o posebnim odredbama novog zakona, ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec istaknula je da će prihod državnog proračuna biti porez na nekretnine od poreznog obveznika gradova i općina pod uvjetom da se radi o imovini u kojoj se ne obavlja djelatnost. S obzirom na to da je u Hrvatskoj veliki dio javne imovine sporan zbog parnica koje traju između lokalnih vlasti i države, činjenica da parnice traju neće osloboditi spornu imovinu plaćanja poreza.

Plaćat će je njezin stvarni korisnik, a ukoliko se to izbjegava, država će plijeniti imovinu na osnovu zakonske odredbe da po prvi put, kako je rekao Linić, porezni obveznik, uz fizičke i pravne osobe, postaje i sama nekretnina. Prijetnja od novih pravila za cijeli neproduktivni i neaktivni nekretninski dio poslovnog i javnog sektora je golema, kažu naši sugovornici zaključujući da će svi biti prisiljeni ili nekretnine koje su na udaru pune stope u krakom roku privesti svrsi ili se toga riješiti. "U kratkom roku će na tržištu biti velika ponuda raznih nekretnina, pa će padati njihova cijena što može biti autogol", procjena je čak jednog sugovornika iz redova Vlade. U pogledu državne imovine koja je na udaru dovoljno je reći da postoji samo 96 neiskorištenih turističkih objekata. Velik broj takvih objekata je u državnom vlasništvu neiskorišten i neprivatiziran cijeli niz godina, a dio ih je i u privatnom vlasništvu poput Haludova. U državnom vlasništvu je pak, primjerice, hotelski centar Kupari, pa je vjerojatno točna teza da će Vlada zbog novog zakona dobiti dodatni motiv za privatizaciju.  

Porezne novosti za građane

Tko nekretninu koristi, plaćat će manji porez

Na 70% vrijednosti nekretnine, što je porezna osnovica za stopu od 1,5%, primijenit će se razne olakšice. Najveće su za trajno stanovanje, između 88 i 95 posto, a točan iznos utvrđuje lokalna samouprava. Porezne olakšice za povremeno stanovanje i vikendice iznose od 70 do 85 posto. Za nekretnine koje se ne koriste nema olakšica. To je glavna poruka Vlade, kaže ministra financija Slavko Linić, stavite nekretnine u funkciju ili ćete na njih platiti najveći porez. Za trajno stanovanje porez ne bi smio biti veći od sadašnje komunalne naknade, koja će se ukinuti, a nekim stanarima bi porez mogao biti i manji od komunalne naknade, tvrdi Linić.  

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Nekretnine – porez od 1,5 posto

Olakšice za djelatnost (umanjenje porezne osnovice)

80% za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje, neprofitnih organizacija pod uvjetom
60% za zakup, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje,ugostiteljstvo
40% za trgovinu
20% za sve ostale

Bez olakšica:

• neizgrađeno građevinsko zemljište
• neprodani stanovi (u vlasništvu banaka i investitora)

*Poljoprivredno zemljište riješit će se posebnim zakonom