Na području županjske Posavine zahvaćenom poplavom u postupak obnove ušle su 2162 kuće od kojih je do sada obnovljeno 1557, a u tijeku je obnova 611 kuća, navela je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritarš podnoseći izvješće o obnovi na sjednici Vlade koja se u srijedu održava u Gunji.

Po njezinim riječima, od 511 kuća koje obnavlja država, 301 je kuća od I. do III. stupnja oštećenja na kojima se obavljaju popravci, a 210 kuća gradi se iz temelja jer su oštećenja na poplavljenim kućama bila takve prirode da ih je trebalo ukloniti i umjesto njih izgraditi nove kuće.

"U ovom trenutku ovdje radi 1500 ljudi iz 20 tvrtki s brojnim podizvođačima. Ali najvažnije je da pokažemo kako možemo raditi i da pomažemo našim građanima, da nam samo trebaju vjerovati jer kada nešto obećamo – to i napravimo", kazala je ministrica Mrak Taritaš.

U obnovu stradalog područja županjske Posavine do sada je ukupno utrošeno oko 320 milijuna kuna, a za završetak obnove biti će potrebno osigurati još stotinjak milijuna kuna. Prema još ranije izrečenim najavama ministrice Anke Mrak Taritaš, obnova kuća trebala bi završiti do blagdana Velike Gospe.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je kako je na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci od ukupno 18923 hektara poljoprivrednih površina u nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj – ARKOD-u poplavljeno bilo ukupno 7854 hektara odnosno 41,51 posto.

Kako bi se stradalim poljoprivrednim proizvođačima nadoknadila šteta, osigurana su proračunska sredstva za nabavu najnužnijeg repromaterijala (sjeme, gorivo i gnojivo). Tako su 672 poljoprivredna proizvođača s područja zahvaćenim poplavom primila pomoć od ukupno 37.593.836,39 kn.

Naveo je i kako je u manje od godinu dana dovršena sanacija bankina, predterena i pristupnih cesta uz savski nasip, građevinskih dijelova, strojarske i elektro opreme crpnih stanica Teča i Konjuša.

Sanirana su i dva proboja nasipa u Račinovcima i Rajevu Selu i pet odrona savskog nasipa koji je time vraćen u svoju funkcionalnost i spreman je prihvatiti visoke savske vode.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Za obnovu vodovodnih građevina osigurano je 114.573.706,54 kn. Kako bi se stanovnicima poplavljenih područja omogućio priključak na sustav javne vodoopskrbe, izgrađeno je 3086 novih i rekonstruirano 1140 postojećih priključaka. Za izvođenje navedenih radova osigurano je 18,3 milijuna kn, a dodatnih 1.312.525,89 kn utrošeno je za crpljenje i isporuku vode utrošene za sanaciju i čišćenje terena na poplavljenom području.

Jakovina je podsjetio i kako je tijekom poplave s stradalog područja spašeno oko 11.000 grla stoke koja je smještena na 400 farmi u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Utopilo se nešto više od 11.500 grla stoke te je uklonjeno 268 tona životinjskih ostataka.

Podnoseći izvješće o obnovi prometne infrastrukture, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić naveo je kako je u obnovu cesta do sada je uloženo 5.673.831,70 kn bez PDV-a. Potrebno je sanirati 45 km razvrstanih i 61 km nerazvrstanih cesta, odnosno ukupno 106 km, rekao je ministar Hajdaš Dončić. Dodao je da je na stradalom području obnovljena i željeznička pruga Vinkovci-Gunja na kojoj je potrebno još pustiti u funkciju uređaj za osiguranje željezničko-cestovnoga prijelaza sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima u stajalištu u Gunji.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić navela je kako se uvažavajući potrebu pomoći lokalnom stanovništvu, Vlada uz niz drugih mjera, putem Ministarstva socijalne politike uključila u prikupljanje humanitarne pomoći koju su građani u početku donosili u prostore Ministarstva u Savskoj 66, te u Paviljon broj 34. na Zagrebačkom velesajmu od kuda je stradalima poslano 120 kamiona i šlepera humanitarne pomoći.

"Pružanje psihosocijalne pomoći stradalima započelo je neposredno nakon katastrofe i još uvijek se pruža", kazala je dodajući kako je ukupno isplaćeno 2,5 milijuna kuna jednokratnih pomoći. Privremeni smještaj bio je osiguran za 1000 osoba na nekoliko lokacija. U pet kontejnerskih naselja na stradalom području smještaj je pronašlo 640 osoba od kojih se gotovo polovica već vratila u svoje obnovljene domove, navela je Opačić.

O poduzetnim mjerama u zaštiti zdravlja govorio je ministar zdravlja Siniša Varga pohvalivši prekograničnu suradnju s BiH na suzbijanju najezde komaraca. Također je napomenuo kako je u Gunji izgrađen moderan i funkcionalan objekt županjskog Doma zdravlja.

Oružane snage Republike Hrvatske, po riječima ministra obrane Ante Kotromanović, aktivno su se od prvog dana uključile u pomoć na stradalom području. Tako je na tri lokacije u Gunji i dvije u Drenovcima bilo razmješteno pet pokretnih kuhinja u kojima je za civilno stanovništvo pripremljeno i podijeljeno 65.618 obroka. Dva transportna helikoptera Mi-8 MTV1, koji su proveli 76 letova u trajanju 41 sata i 45 minuta, ukupno su prevezli oko humanitarnog 200 tona tereta. Vojska je izgradila i most u Račinovcima, naveo je Kotromanović zaključivši kako je riječ o "klasičnom primjeru korištenja oružanih snaga u miru".

Članovima Vlade obratio se načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić izrazivši zadovoljstvo tijekom obnove. "Vlada je jako puno učinila ne samo za Gunju nego i za ostale postradale općine", utvrdio je Lucić pozvavši Vladu da pomogne u obnovi gunjanskog gospodarstva i otvaranju radnih mjesta. Posebice se obratio potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branku Grčiću kojega je zamolio da ga primi kako bi s njima razgovarao o aktiviranju poslovne zone "Velebit" u Gunji.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović ustvrdio je kako je nažalost na stradalom području županjske Posavine najveći poslodavac Centar za socijalnu skrb te kako to treba mijenjati. Također je kazao kako Vlada poduzima sve kako bi se gospodarsko stanje u Hrvatskoj, pa tako i u županjskoj Posavini, popravilo.