Ključni faktor za snažan i uspješan razvoj austrijske poljoprivrede bila su upravo sredstva namijenjena za ruralni razvoj, naglasila je veleposlanica Austrije u Hrvatskoj Andrea Ikić-Böhm na radionici "Faktori uspjeha za stočarstvo u okviru Programa ruralnog razvoja – Razmjena iskustava između Austrije i Hrvatske", održanoj na zajedničku inicijativu Austrijskog saveznog ministarstva poljoprivrede i Ministarstva poljoprivrede RH.

"Austrija je znala iskoristiti fondove EU", kazala je Ikić-Böhm ocijenivši da Hrvatska ima sjajne uvjete za razvoj stočarstva. "Učiti treba od najboljih, a austrijski farmeri odličan su primjer u EU kako organizirati vrhunsku proizvodnju", uzvratio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Da se od Austrijanaca i te kako ima što naučiti, najbolje pokazuje sektor mljekarstva, koji će se od travnja 2015. naći na povijesnoj prekretnici zbog ukidanja proizvodnih kvota. One su dosad gušile proizvodnju mlijeka zbog penala koje su članice morale plaćati u blagajnu EU, a riječ je o  27,83 eurocenta za svaki kilogram iznad dodijeljene kvote. Austrija za razdoblje 2014./15. zbog prekoračene kvote mora uplatiti više od 50 milijuna eura, rekao je Wolfgang Messner.

Pripremajući se za dobar start u razdoblju nakon ukidanja kvota većina članica Unije unatrag nekoliko godina ciljano je povećavala proizvodnju, pa je tako Nizozemska već izašla s podatkom o rastu od 20 posto, a i Austrija će vjerojatno slijediti takav trend, kazao je Messner. Mljekarski sektori Hrvatske i Austrije potpuno su neusporedivi. Blizu smo tek po prosječnom broju krava na farmi, mi imamo 13, oni 16 grla. Njihovo ukupno stado mliječnih krava tri je puta veće nego naše, gotovo isto toliko su brojniji i proizvođači mlijeka od kojih svaki pojedinačno godišnje isporuči više nego dva hrvatska farmera zajedno. Dok Hrvatska bilježi zanemariv izvoz mliječnih proizvoda, a uvoz i dalje obara negativne rekorde, pa je tako samo u kategoriji sira uvoz lani rastao 50 posto, Austrija u mljekarstvu ima pozitivan učinak.

Tijekom 2013. izvozom je zaradila 1,12 milijardi eura, a na uvoz potrošila tek 658 milijuna eura. Hrvatski farmeri još vode bitku da sukladno direktivi EU s industrijom mlijeka imaju pisane ugovore s utvrđenom otkupnom cijenom, dok austrijski imaju 100 posto zaključene pisane ugovore. Unatoč ruskom embargu na uvoz hrane iz EU, potražnja za mliječnim proizvodima na globalnom tržištu i dalje je generalno dobra i moguć je rast izvoza, smatra Messner. Povećanje blagostanja kod određenog sloja stanovništva u pojedinim državama osnova je za buduću veću potražnju na takvim tržištima. No, i tu se skrivaju zamke jer najveće povećanje proizvodnje mlijeka do 2019. očekuje se baš u nekim mnogoljudnim zemljama, među kojima prednjače Indija i Kina.