Može li obnova Zagreba nakon potresa biti novi hrvatski ‘new deal’

Autor: Lucija Spiljak , 29. lipanj 2020. u 12:00
Foto: Darko Bičak / Poslovni dnevnik

Tri mjeseca nakon potresa koji je pogodio Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Hrvatska i dalje nema cjeloviti Zakon o obnoviti niti konačnu procjenu financijske štete. Kako bi obnova Zagreba bila što bolja i kvalitetnija, Poslovni dnevnik je u sklopu konferencije Budućnost građevinskog sektora okupio relevantne dionike kako bi razmijenili kvalitetne ideje i mišljenje, s fokusom na obnovu kao potencijalni hrvatski “new deal”.

Glavni urednik Vladimir Nišević u uvodnom je govoru kao nit vodilju istaknuo pitanje je li Hrvatska dovoljno financijska jaka da to sama sprovede u djelo.

“Osnovna ideja također je odgovor na pitanje za sve ljude koji su ostali bez krova kada će se moći vratiti u svoje domove te kada će jezgra Zagreba ponovno biti sigurna. Želimo naglasiti i kako je ovo pitanje struke, a ne pitanje politike, jer je sama pandemija pokazala da je potrebno vjerovati stručnjacima”, poručio je Nišević.

Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Ivica Rovis, u pozdravnom je govoru istaknuo kako je važno žurno djelovati i iskoristiti modernu tehnologiju, materijale i dostupne ljudske resurse, te istovremeno brinuti o zdravlju građana, Podsjetio je kako su 22. ožujka, kada je potres pogodio Zagreb i okolicu, aktivirali sve službe i hitno reagirali kako bi zbrinuli građane, dok su inženjeri krenuli u obilazak objekata kako bi prikupili najvažnije podatke. Rovis je naveo kako je pregledano više od 25.000 objekata, od čega 1039 ima crvenu oznaku, odnosno potpuno su neupotrebljive, žutom (privremeno neuporabljive) je označeno 4889 objekata, dok je njih 18.769 uporabljivo. U potresu je, dodao je Rovis, oštećeno i više od 30.5000 građevina.

“Ove brojke pokazuju kolika je šteta, a sama obnova Zagreba bit će najveći infrastrukturni pothvat u povijest. Ovo je također jedinstvena prilika za dubinsku obnovu stradale infrastrukture. Koristeći znanja naših i stranih stručnjaka imamo sve potrebne preduvjete za obnovu koja će rezultirati još ljepšim i otpornijim gradom. Važno je usmjeriti se na obnovu i gradnju učinkovitih objekata koji će biti otporni na sve promjene, s time da budu energetski učinkoviti, da se smanji potrošnja energije u zgradama te prema integraciji zelenih i plavih rješenja; od krovova, fasada do krajobraznih rješenja. Energetska učinkovitost mora biti jedna od najvećih težinskih faktora”, rekao je gradonačelnikov izaslanik. Zagreb će, dodao je, učiniti sve da građanima pomogne kroz novčanu pomoć i subvenciju kamata za kredite za obnovu nekretnina. “Prioritet je osigurati građane te omogućiti kvalitetnu obnovu i normalno funkcioniranje Zagreba. Ono što napravimo danas, trajat će desetljećima”, poručio je Ivica Rovis.

Da obnova Zagreba može biti hrvatski “new deal” smatra i Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, koji je istaknuo kako kriza može postati i prilika zahvaljujući znanju i ranijim iskustvima. Sredstva potrebna za obnovu procjenjuju se, naveo je, na oko 42 milijarde kuna kada je riječ o pojačavanju konstrukcijskih elemenata zgrada.

Postoji nekoliko prijedloga što se tiče cijene obnove

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Troškovi obnove bili su uvod u intervju 1 na 1 između državnog tajnika Uhlira i glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića. Uhlir je naveo kako postoji nekoliko prijedloga što se tiče cijene obnove. Iznos od 42 milijarde kuna govori dakle o obnovi i pojačanja konstrukcijskih elemenata zgrada, a Zakon je predvidio da će se zgrade koje su kulturno dobro u potpunosti obnavljati.

Uhlir je zatim naveo kako imaju 11,5 milijardi eura za štetu i gubitke koje je potres prouzrokovao, a krajnji iznos je oko 17 milijardi eura koji uključuje i ono što se – uz obnovu, gubitke i pripremu sustava – treba napraviti za buduće nepogode. Europska unija unutar Fonda solidarnosti prema ukupnim štetama može zemlji članici udijeliti do šest posto, no Uhlir je kazao kako ne očekuju da će to biti u tolikom postotku jer cijela Europa prijavljuje različite štete. Upozorio je i kako su u Zagrebu zgrade stare više od 100 godina, a riječ je o zgradama koje su zidane i/ili napravljene od drvenih elemenata, što znači kako nisu bile projektirane i građene za dinamičke udare poput potresa.

“Neke od zgrada ne mogu više izdržati nikakav jači udar, stoga se mora žurno djelovati, a za taj trošak Zakon predviđa oko 42 milijarde kuna, odnosno 5,5 milijardi eura”, ponovio je Uhlir.

Međutim, postavlja se i pitanje zašto taj Zakon nije donesen ni tri mjeseca nakon potresa, na što se Nišević u intervjuu osvrnuo. Državni tajnik odgovorio je kako tijekom rasprava mnogi nisu shvaćali veličinu problema, kao ni da, kako tvrdi, ne može pomoći samo struka već da netko mora presjeći i donijeti odluku.

“Šteta što Zakon nije bio donesen jer je 30. ožujka bio je spreman na brzu reakciju, no kasnije se sređivalo, nadopunjavalo i došli smo ovdje gdje smo danas – bez Zakona koji je do sredine lipnja bio u javnoj raspravi. Najlošija je kasna odluka. Svatko je doprinio tome da nemamo Zakon jer smo okupili struku i nismo našli rješenje, a trebali smo se primiti posla i brže odgovoriti. No, predizborna situacija je i riskantno je takvo nešto odlučivati”, smatra Uhlir.

Kako je dalje istaknuo, važno je za tvrtke koje krenu u obnovu grada i okolice na duži period, da se kasnije mogu nastaviti razvijati, dobivati nove poslove i držati kontinuitet razvoja, jer su se upravo zbog suprotne situacije mnoge takve domaće tvrtke raspale jer nisu mogle pokriti zaduženja.

“Ako ćemo zajedno reagirati pozitivno, to može biti hrvatski ‘new deal’ “, rekao je državni tajnik. Podsjetio je i kako vlasnici zgrada mogu sami po zakonu zasebno krenuti s obnovom i naručivanjem projekata, no da će Zakon o obnovi omogućiti pojednostavljene procese i ubrzanje, kako pripremno, tako i sa samom provedbom. Uhlir se osvrnuo i na Javni poziv za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, objavljen početkom lipnja, a koji traje do kraja listopada. Zaprimili su 90-tak prijava i Odlukom o pomoći za hitne i nužne radove Vlada je na prijedlog Ministarstva pomogla građanima u početnoj fazi obnove. “Ni u jednoj katastrofi dosad nismo dopustili da građani ostanu sami niti će to učiniti buduća Vlada. Ako će nova Vlada imati nesposobne ljude, do prosinca će biti još više oštećenja, tim više što se zgrade i dalje tresu”, poručio je Željko Uhlir.

Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
POD POKROVITELJSTVOM

New Report

Close