Svi čekaju na Mostov paket konačnih promjena Ovršnog zakona, a razlog tolikog zanimanja je što se on navodno ipak ne bavi samo deložacijama i pravima socijalno ugroženih ovršenika – jednim od Mostovih političkih uvjeta za formiranje nove Vlade, a niti povećanjem zaštićenog iznosa plaće od ovrhe, već sadrži i druga važna ovršna rješnja, koja se tiču milijunskih iznosa, i praktički potencijalno svih gospodarstvenika, pa i financijskog sektora i novih korisnika kredita.  

Takav je slučaj s novim statusom koji bi dobile zadužnice, dosadašnje najrabljenije sredstvo osiguranja plaćanja, a u tom se kontekstu neslužbeno govori i o dodjeli novih ovlasti javnim bilježnicima, što bi ukratko značilo da je posrijedi prijedlog koji lako moguće i značajno nadilazi najavljene promjene. Naime, neslužbeno se doznaje da Most u predstojećoj rundi predviđa više različitih ovršnih promjena, uključujuči i neke koje su nesporne poput našeg usklađivanja s novim uređenjem europskog ovršnog naloga, dok bi se na kraju ove godine fomirala nova Radna skupina za izmjene i dopune Ovršnog zakona od starne Ministarstva pravosuđa.  

Fokus je trenutačno isključivo na prijedlogu novog rješenja statusa ovršenika kod prodaje jedine nekretnine, i to se smatra razložnim s obzirom da po novome država preuzima na sebe teret osiguranja smještaja za socijalno ugrožene građane, što je prvi slučaj u ovršnom pravu neovisne Hrvatske. Značajno je da političko 'zeleno svjetlo' takvom zakonodavnom rješenju kroz potvrđeni dogovor HDZ-a i Mosta ovršni stručnjaci redom pozdravljaju. Isto je rješenje, podsjećaju, postajalo i u socijalizmu. Riječ je o tzv. nužnom smještaju, no s tom razlikom što ga je tada morao osigurati ovrhovoditelj, dok bi to sada izravno činila država, što je dobro, komentirao je Eduard Kunštek, dekan Pravnog fakulteta u Rijeci.  "Prv put doista u novoj Hrvatskoj dobivamo socijalno osjetljivo rješenje za ugrožene kojima se nekretnina prodaje", konstatira Kunštak, no prema njegovim riječima sad je ključna procedura, odnosno otvara se pitanje kako će se kod novog zakonskog rješenja urediti pravo ovršnika.

Sporno, naime, po njemu može biti pitanje koji su kriteriji za socijalnu ugroženost građana, a nejasno je i hoće li ih se utvrđivati u postupku pred sudom. Praktično rješenje bilo bi, kaže, da sud nakon provedenog postupka daje nalog državi, koja potom treba osigurati smještaj, pri čemu bi državu, s obzirom na preuzimanje obveza, u tom postupku zastupao državni odvjetnik. Pored pomoći koja se najavljuje ugroženoj kategoriji dužnika, novo bi rješenje, čini se, odgovaralo i vjerovnicima. Smatra to najveći pravni autoritet u području ovršnog prava u Hrvatskoj Mihajlo Dika, pozvajući se pritom na neslužbene informacije da se predviđa ukidanje postojećeg rješenja odgode ovrhe u trajanju jedne godine. I vjerovnicima bi se na taj način išlo na ruku, zaključuje Dika, ali samo uz uvjet da "država promtno osigurava zamjensku nekretninu". U suprotnome slučaju otvara se pitanje nadoknade štete za razdoblje dok ovrhovodtelj ili kupac ne može koristiti svoju imovinu.

"Svakako to treba dobro riješiti te osigurati proračunska sredstva i u tom slučaju novo je rješenje – fantastično. Pritom je riječ i o reteriranju od prvotne ideje da se od ovrhe zaštiti prva nekretnina, kod čega se u punom svjetlu pokazuje da je problem deložacija bio prenapuhan, odnosno da oni koji su o njemu govorili koristili su tu osjetljivu temu iz demagoško-populističkih razloga, što je moglo samo negativno utjecati na investicijsku zajednicu", kaže Dika.  Ministar pravosuđa Ante Šprlje prvi je ovih dana, pak, iznio podatke koji otkrivaju da se radi o 90-ak deložacija godišnje, dok bi novo rješenje (smještaj ugroženih u državnim nekretninama i plaćanje najma u privatnim nekretninama) stajalo oko tri i pol milijuna kuna.

Šprlje drži da to nije stavka koja bi bila  bila nesavladiva prepreka za državni proračun. Za razliku od pozitivno intoniranih ocjena, u stručnim krugovima postoje i one suprotnog predznaka: u Mostovoj pripremi novih ovršnih rješenja prepoznaje se i rizik od rješenja koja bi u se u hitnoj saborskoj proceduri mogla jednostavno progurati, a navodno bi oslabila ovršni sustav. Upozorava na to Dika te se, uz zadršku da se čeka Mostov prijedlog, kritički referira na moguću promjenu sustava zadužnice, ako više ne bi bile izjedačene s pravomoćnim rješenjem o ovrsi, nego bi čekale 60 dana na naplatu. "To bi oslabilo povjerenje u zadužnicu kao instrument osiguranja naplate, banke bi tražile dodatna jamstva, a sve bi još opteretilo sudove jer će mnogi htjeti pokretati sudske postupke kako bi odgodili naplatu zaduženice", upozorava Dika.