Dobar dio članova Vlade nije se baš naspavao uoči sjednice u četvrtak, na kojoj su glavne točke bile zakonski prijedlozi vezani uz sveobuhvatnu poreznu reformu.

Članovi užeg kabineta Vlade, pričaju upućeni, do poslije dva sata u noći pregovarali su s Mostom, odnosno njegovim šefom Božom Petrovim. Gleda li se reformski paket u cjelini, kroz promjene čak 15 zakona (što izmjenama postojećih, što novih), moglo bi se reći da je sadržajno 90 posto prvotnih reformskih prijedloga na kraju i prošlo. Glavnina kompromisa i preinaka dogodila se vezano uz stope PDV-a. Premda one istinski nisu najvažnija stvar u toj reformi, to je jednostavno zona najpodložnija populizmu jer se tiče svih građana. 'Mostovci' su ostali uporni u pogledu zadržavanja postojeće 5-postotne stope na osnovne proizvode poput kruha, mlijeka i lijekova i u 2018. godini, kad je prema prvotnom prijedlogu (ali i izbornom programu HDZ-a) bilo predviđeno spuštanje opće stope sa 25 na 24 posto, uz istodobno objedinjavanje dviju sniženih stopa (od 5 i 13%) u jednu, 12-postotnu.

Politekonomisti će reći kako su autori reforme morali imati na umu strukturu vladajuće koalicije, to prije što je taj golemi projekt zbog prijevremenih izbora osuđen na stisnute rokove. Tako bi se, kažu, poštedjeli i predvidive graje neopterećene argumentima i analitikom već jeftinom dopadljivošću. Kako bilo, kompromis oko zadržavanja najniže stope u uvjetima fiskalno priuštivih gabarita rasterećenja je to da za nešto više od godinu dana neće biti ništa ni od spuštanja opće stope na 24 posto u okviru prelaska na sustav na samo dvije stope. To će pak značiti i gotovo pola miliarde kuna manje ukupno fiskalno rasterećenje od prvotno planiranog. Uz blizu dvije milijarde kuna neto efekta promjena u poreznom sustavu u idućoj godini, s promjenama u 2018. rasterećenje se procjenjivalo na ukupno 3,6-3,7 milijardi kuna, odnosno oko jedan posto BDP-a. Prema procjenama ministra financija Zdravka Marića, on bi po novom trebao biti oko 400 milijuna kuna manji, tj. oko 3,3 milijarde.

Pomalo paradoksalno, Most se na kraju na račun kruha i mlijeka "izborio" za manje fiskalno rasterećenje građana, a još je paradoksalnije što će pritom upravo smanjenje regresivnog učinka na najsiromašnije slojeve građana biti manje nego što je prvotno zamišljeno. Jer, na tisuće proizvoda oporezivih po 25 posto neće s 2018. dobiti nižu stopu (24%), što u konačnici i kod siromašnijih ima veći ponder nego nekolicina proizvoda sa stopom od 5 posto. U dizajniranju dvostopnog PDV-a, kao i odluci o snižavanju stope za struju i odvoz smeća, vodilo se upravo namjerom smanjenja regresivnog učinka PDV-a za socijalno ranjivije, više se puta čulo iz redova radne skupine. Jer, kroz sustav poreza na dohodak ne može se pomoći onima koji već danas plaćaju "nula kuna" tog poreza. Od početka iduće godine takvih će biti 560 tisuća više nego dosad, odnosno ukupno oko 1,5 milijuna građana, dok će se za daljnjih 300-tinjak tisuća građana porezna obvezna jako umanjiti.

Govoreći o završnim kompromisima koalicijskih partnera, određeni je ustupak napravljen i za turistički sektor. Uz usluge organiziranog smještaja u turizmu, za koje je i prema prvotnom prijedlogu bilo predviđeno zadržavanje postojeće stope od 13 posto, ista stopa ubuduće će vrijediti za pansionske i polupansionske aranžmane u hotelima i kod iznajmljivača. Za restorane i kafiće (uključujući i izvanpansionsku potrošnju u 'a la carte' restoranima u okviru hotela) ostalo se pri prijedlogu podizanja stope PDV-a sa 13 na 25 posto. No, u Vladi pojašnjavaju kako će brojne promjene koje će rezultirati poreznim i administrativnim rasterećenjem poduzetnika zapravo neutralizirati odnosno poništiti efekt više stope PDV-a. Pritom se referiraju na niže stope poreza na dobit, fleksibilizaciju u načinu obračuna poreza (novčano načelo), pogodnosti u pogledu paušalnog oporezivanja, veće porezno priznavanje troškova (reprezentacija, nabava auta)…

Uza sve, tu su i niži input koji bi se trebali osjetiti zbog pada troškova komunalija (struja), ali i inputa u poljoprivrednoj proizvodnji slijedom smanjenja PDV-a. Kod potonjih je uz prvotno predviđenu nižu stopu (13%) za repromaterijal, odnosno sadnice, gnojivo, stočnu hranu i pesticide, lista proširena i za uvoz poljoprivrednih strojeva.  Sve u svemu, poduzetnici su u cjelini dobitnici porezne reforme, kao što je to i velika većina građana. Suprotno nekim dosadašnjim interpretacijama, tek mali postotak dohodovno najimućnijih (računa se, nekoliko tisuća), a koji su dosad razmjerno značajne dohotke ostvarivali kroz zarade oporezive znatno manje nego plaće, jednih su od rijetkih koji će sa zaokretom prema konceptu sintetičkog dohotka biti na gubitku. Čini se da je Most u tom dijelu prvotnih neslaganja ipak prihvatio argumente Vladina tima za poreznu reformu.  Ona će, međutim, imati smisla samo ako iz pojedinih Vladinih resora nakon naplavine poreznih zakona prema Saboru krenu i inicijative koje će voditi jačoj reformi rashodne strane proračuna.