Drugi susret pregovaračkih timova hrvatske vlade i mađarskog MOL-a dogodit će se 25. listopada u Zagrebu, a kako doznaje Poslovni dnevnik, obje strane trebale bi prezentirati svoje vizije budućeg modela upravaljanja Inom.

Ipak, što će se točno na sastanku događati i o čemu će se sve raspravljati zasad je nemoguće čak i nagađati. Naime, usprkos uvjeravanju obje strane kako neće dopustiti da pravosudna pitanja vezana za šefa MOL-a Zsolta Hernadija utječu na pregovore, evidentno je kako će taj problem i efekti koje izaziva u najmanju ruku utjecati na klimu u kojoj se pregovori događaju. A ta klima, barem što se mađarske kompanije tiče, sve je lošija. U samo 11 mjeseci od presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Ina/MOL vrijednost dionice mađarske kompanije smanjla se gotovo za petinu. Prema podacima budimpeštanske burze 20. studenog prošle godine, kad je presuda donesena dionicom MOL-a trgovalo se po cijeni od 17400 forinti, da bi nakon kratkotrajnog porasta, počeo kontinuirani pad cijene, a prošli tjedan dionica je završila na cijeni od 14650 forinti.

Ukratko, u manje od godinu dana MOL-ovi dioničari kumulativno su, temeljem vrijednosti dionica koje drže, izgubili oko milijardu eura. Taj pad ne može se pripisati isključivo napetim odnosima MOL-a s hrvatskom vladom. U značajnoj mjeri pridonijeli su mu i problemi koje mađarska kompanija bilježi u svom poslovanju. Prvenstveno, gotovo sva tržišta na kojima MOL posluje trenutno su pod utjecajem ekonomske krize i daleko od povratka pretkriznim razinama potrošnje naftnih derivata, pa i tadašnjim profitnim maržama. Drugi problem MOL-a su njegove aktivnosti u iračkom Kurdistanu, gdje je kompanija tijekom proteklih godina ulagala golema sredstva u istraživanje i razvoj novih nalazišta. Radi se o MOL-ovom ključnom upstream projektu, no zbog niza objektivnih i subjektivnih problema, planirani početak veće komercijalne proizvodnje kasni, a prema nedavnom izvještaju rejting agencije Fitch postoji šansa da se to neće dogoditi do 2018.

U situaciji kad je Inina proizvodnja u Siriji prekinuta, to je ozbiljan udarac za MOL-ovu proizvodnu bilancu. Nadalje, MOL-ov rafinerijski biznis u proteklo vrijeme bio je pod utjecajem rasta cijene ruske nafte, o čijem uvozu ovisi. Na kraju, tvrtka je prije nekoliko tjedana objavila kako zatvara svoju rafineriju u talijanskoj Mantovi, objekt u koji je tijekom posljednjih pet godina uloženo više stotina milijuna eura. Utoliko je jasno da razloga za eroziju cijene MOL-ove dionice ima više, no činjenica je da je zaoštrenje odnosa s Vladom RH bio multiplikator uobičajenih poslovnih problema. Od 1. listopada, kad je izdana međunarodna tjeralica za Zsoltom Hernadijem, dionica MOL-a pala je za 8,5 posto.

Ironija je sudbine što je tom padu značajno kumovala i žestoka reakcija mađarske vlade koja je MOL-u izdala uputu da razmotri prodaju Ine. Tek nekoliko dana nakon toga Standard&Poor's pokrenuo je proceduru praćenja MOL-ovog rejtinga radi mogućeg snižavanja, navodeći kao jedan od razloga i mogući izlazak iz vlasničke strukture Ine. "MOL će pokušati izaći iz Ine, no sad je pitanje pod kojim uvjetima to može učiniti. Bit će vrlo izazovno naći kupca koji bi platio visoku cijenu za imovinu koja je opterećena problemima", sumirala je razmišljanje financijskog tržišta analitičarka Deutsche Banka Tatjana Kapustina.

Da bi stvari bile još gore, prošlog tjedna mađarki dnevni list Napi Gazdasag objavio je da će zbog korupcijskog skandala u Hrvatskoj norveški državni fond, koji drži 1,6 posto dionica, razmotriti povlačenje iz vlasničke strukture MOL-a. Vijest službeno nije potvrđena, ali već i same spekulacije o povlačenju Norvežana izazvale su masovnu rasprodaju MOL-ovih dionica i pad njezine vrijednosti na najnižu razinu u protekle dvije godine. Iako je MOL službeno tu vijest demantirao, sumnje ulagača dodatno su pojačane nakon što je otkriveno da je istog dana polovicu svojih dionica prodao i predsjednik Nadzornog odbora MOL-a Gyorgy Mosonyi. Priča s fondom dobro ilustrira probleme s kojima će se MOL ubuduće sve češće susretati, posebno ako Sanaderova presuda bude pravomoćno potvrđena, a Hernadi i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu.  

Mađari žele brzi dogovor

Sporazum do kraja godine?

Ina je najvažniji dio MOL-ove inozemne imovine, na nju otpada oko 40 posto proizvodnje ugljikovodika cijele MOL Grupe. Kako je dugoročno nemoguće razvijati kompaniju dok spor s Vladom traje, realno je procijeniti kako je interes mađarskih pregovarača dogovor u kratkom roku – možda i do kraja godine. Svi problemi kompanije i pravosudne nedaće njezinog čelnika time neće biti riješeni.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”