Od  početka godine intenzivno se govori o konačnom rješenju odnosa između dva glavna dioničara Ine, mađarskog Mola i hrvatske države, no čini se da ta priča konačno i dolazi na dnevni red.

Prošli tjedan na adresu hrvatske Vlade stiglo je pismo iz Budimpešte – Mol od premijera Zorana Milanovića traži službeni početak pregovora i nove ugovorne odnose za Inu, a kao konačan rok navodi 31. svibnja! Informaciju o tome pokušali smo službeno potvrditi i u Molu i u Vladi, no do zaključenja ovog broja nismo dobili njihove odgovore. Međutim, vrlo je znakovito da upravo u četvrtak pred Vladom najprije u 11 sati prosvjeduju zaposlenici Ine, zbog procesa restrukturiranja, ali i brige za budućnost Ine, a Zoran Milanović se sat i pol kasnije sastaje s ministrom vanjskih poslova Mađarske Jánosom Martonyijem. Od Nove godine, inače, od kada je otkriveno da Vlada u hitnu proceduru namjerava gurnuti izmjene zakona o privatizaciji Ine, a od čega se u međuvremenu odustalo, javna je tajna da se između Vlade i Mola vode intenzivni pregovori.

S prvim čovjekom Mola Zsoltom Hernádijem su u ime Vlade razgovarali predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović i posebni savjetnik premijera Milanovića za europsko pravo, te ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Ine Siniša Petrović. Neslužbeno se iz vladinih krugova čulo kako su na stol stavljane različite opcije, pa primjerice i mogućnost da država Molu proda novi paket dionica u Ini, a da Mol hrvatskoj državi proda svoje udjele u Energopetrolu i Tifonu. Što je od opcija na kraju prevladalo, obavijeno je tajnom, jer, nakon javnih prozivki da su ovi pregovori zapravo nezakoniti, formalno svatko u Vladi reći će da se pregovori još ne vode. Oporba, ali i iz redova vladajuće političke garniture, naime, zamjerili su Vladi netransparentnost u ovom postupku. Nije, naime, javno utvrdila pregovaračku platformu i za nju zadužila svoje pregovarače. ormalno, naime, budući da nikad nije opozvan, još uvijek je vladin pregovarački tim s Molom onaj iz vremena Vlade Jadranke Kosor, u kojem su bivši ministri Martina Dalić i Đuro Popijač, te Davor Štern.

Zakon o privatizaciji Ine nalaže, naime, da Vlada određuje tim za razgovore o dioničkom ugovoru, što isključuje mogućnost da te pregovore vode automatizmom Pejnović i Petrović u ime NO-a i Skupštine.  Iz dostupnih izvora neslužbeno se saznaje da je za veći utjecaj u Ini Mol spreman ponuditi odricanje od postojećeg, godinama spornog modela upravljanja kroz odbor izvršnih direktora. Voljni su, kako se čuje, da u upravi ne budu predstavnici Vlade i Mola, nego da zajednički biraju, uz pomoć konzultanata, nove stručnjake s neutralnog terena, koji će gledati samo naprijed. No, upravo u tome Vladi se i otvara glavno pitanje – hoće li u promjene ići zbog pritiska u proračunskoj blagajni i prije nego što bude izrečena pravomoćna presuda Ivi Sanaderu za koruptivne okolnosti u kojima je sklopljen aneks dioničarskog ugovora s Molom, koja joj u svakom slučaju daje bolje pregovačke pozicije. 

Manevar

Ostavkom do novog mandata

Zanimljiv manevar izvest će Zsolt Hernadi na godišnjoj skupštini dioničara Mola, koja se održava upravo danas. Pred dioničarima će, naime, biti službena ostavka Hernadija na njegovo članstvo u Upravnom odboru, a koja bi stupila na snagu s 30. travnja. No, istodobno Upravni odbor skupštinarima predlaže i da se Hernadiju izglasa novi mandat, koji bi tekao od 1. svibnja. Pojašnjenje je da formalno mandat Hernadiju istječe 24. veljače iduće godine, te bi ovim manevrom zapravo izbjegli održavanje izvanredne skupštine. Hernadi, dakle, ostaje na čelnoj poziciji mađarske kompanije još dodatnih pet godina.