Pregovarački tim hrvatske Vlade pozvao je predstavnike mađarske naftne kompanije MOL na drugi krug pregovora u petak 25. listopada, no zasad još iz MOL-a nije stigao odgovor na taj poziv, doznaje se danas iz Ministarstva gospodarstva.

Na Hinin upit hoće li mađarski tim u petak doći u Zagreb, iz MOL-ovog odjela za odnose s javnošću danas su odgovorili da će o svojoj odluci prvo izvijestiti hrvatsku pregovaračku stranu.

"Ne želimo za medije komentirati tu odluku prije no što izvijestimo naše partnere", poručili su, pozivajući se na odgovarajući dogovor s hrvatskom stranom.

Na prvom sastanku pregovaračih timova, održanom 18. rujna u Zagrebu, usuglašeno je da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost korporativnog upravljanja, kontrole troškova, investicija i raspodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabave i prerada nafte i proizvodnje naftnih derivata, veleprodaje naftnih derivata, maloprodaje naftnih derivata te plinsko poslovanje.

Vlada je još početkom kolovoza utvrdila okvir za pregovore te u pregovarački tim imenovala ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i ravnatelja Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladena Pejnovića. S mađarske strane, u pregovaračkom timu su predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott, i potpredsjednik Uprave MOL-a Sandor Csanyi.

U tom se okviru navodi da je potrebno otkloniti opasnost od ugrožavanja energetske stabilnosti i sigurnosti Hrvatske te u tom smislu žurno provesti aktivnosti u cilju uspostave novog modela upravljanja Inom, koji će omogućiti nesmetano poslovanje i razvoj tog energetskog subjekta, sukladno Zakonu o energiji i energetskim interesima Hrvatske te Zakonu o trgovačkim društvima.

Vladin je stav da na tom tragu treba revidirati niz ugovora – Ugovor o međusobnim odnosima dioničara i Ugovor o suradnji između Ine i MOL-a (oba od 17. srpnja 2003.), Prvu izmjenu i dopunu ugovorima o međusobnim odnosima dioničara i Glavni ugovor o plinskom poslovanju (oba od 30. siječnja 2009.) te Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju (od 16. prosinca 2009.).

Kao područja poslovanja koja treba raspraviti u pregovorima, Vlada je navela korporativno upravljanje, kontrolu troškova, investicija i raspodjele dobiti, istraživanje, razvoj i proizvodnju ugljikovodika, preradu, veleprodaju i maloprodaju naftnih derivata te plinsko poslovanje.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Pregovori u sjeni tjeralice za Hernandijem

Vlada je uz ostalo svoj pregovarački tim obvezala da utvrdi ugovorne uvjete pod kojima je MOL stekao vladajući položaj u Ini te detaljno ocijeni izvršenje ugovornih obveza i prihvaćenih poslovnih ciljeva od strane MOL-a iz svih ugovora koji su predmet pregovora.

Već neko vrijeme traju napetosti između MOL-a, koji drži 49,1 posto dionica Ine, i Vlade koja posjeduje 44,84 posto udjela i želi veći utjecaj u upravljanju Inom.

Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. Iz MOL-a, pak, odgovaraju da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke te upozoravaju da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete, jer ga Hrvatska nije preuzela ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009. godine.

Pregovori Vlade i MOL-a odvijaju se i u sjeni nepravomoćne presude protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, kojom je proglašen krivim za primanje 5 milijuna eura mita od MOL-a 2008. godine kako bi zauzvrat toj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Hrvatsko državno odvjetništvo i USKOK smatraju da je ključnu ulogu u podmićivanju Sanadera odigrao predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, koji se nije odazivao pozivima za svjedočenje. Stoga je protiv Hernadija početkom listopada raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog.

Mađarska vlada potom je od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica.

U MOL-u, pak, smatraju da raspisivanjem Interpolove tjeralice i europskog uhidbenog naloga za Hernadija, hrvatske vlasti krše zakon Europske unije te najavljuju da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima.

Napetu situaciju između MOL-a i hrvatske Vlade i pregovore oko Ine pomno prate i tržišta kapitala u Budimpešti i Zagrebu.

Cijena dionice MOL-a na Budimpeštanskoj burzi od početka godine potonula je 16 posto, te je jučer na zatvaranju iznosila 14.915 forinti.

Na Zagrebačkoj burzi cijena dionice Ine u istom je razdoblju oslabila svega 0,62 posto, dosegnuvši jučer na zatvaranju 4.025 kuna. No, valja imati na umu da je free-float Inine dionice vrlo malen, pa se posljedično njome trguje znatno manje nego što je to slučaj kod dionice mađarske kompanije