Sve je više građana u vrijeme gospodarske krize koji svoju budućnost vide izvan granica Hrvatske, pokazalo je istraživanje koje je proveo portal MojPosao na više od 1.200 ispitanika na tom portalu.

Čak 99 posto ispitanika (posjetitelja tog portala) spremno je na preseljenje zbog (boljeg) posla, no 76 posto ne zna kome bi se obratili vezano uz preseljenje izvan države, a više od polovice nije poslalo niti jednu prijavu za natječaj u inozemstvu.

Njih 51 posto preselilo bilo gdje, u inozemstvo i unutar Hrvatske, dok bi se njih 47 posto preselilo isključivo u inozemstvo.

Nezaposleni ispitanici su spremniji na preseljenje, pa bi ih se tako 54 posto odselilo bilo gdje zbog posla, a 53 posto preselilo bi se isključivo unutar Hrvatske.

Mlađi ispitanici su fleksibilniji, svejedno im je gdje bi preselili, dok bi stariji ispitanici radije otišli u inozemstvo.

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom preselili bi u inozemstvo (52 posto), dok većini ispitanika s višom (55 posto) i visokom (54 posto) stručnom spremom nije bitna lokacija budućeg poslodavca.

Loša ekonomska situacija u zemlji glavni je razlog za preseljenje u inozemstvo koji navodi 88 posto ispitanika.

Slijede želja za boljim životnim standardom (87 posto) i mogućnost građenja karijere (68 posto).

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kada je u pitanju željena destinacija većina ispitanika bi odabrala Europu (75 posto), zatim Sjevernu Ameriku (71 posto) i Australiju (69 posto).

Pri izboru tvrtke u inozemstvo vodili bi se dobrom plaćom (81 posto), radnom atmosferom (69 posto) i mogućnošću za razvoj karijere (67 posto).

Većina ispitanika komentira da im za preseljenje u inozemstvo nedostaju financijska sredstva ili se nadaju oporavku gospodarske situacije u državi.

Ukoliko bi dobili pozitivan odgovor od stranog poslodavca, 52 posto ispitanika prihvatilo bi bilo kakav ugovor o radu, njih 21 posto želi samo ugovor na neodređeno, a 17 posto ispitanika pristalo bi na ugovor na određeno, ali dulji od godinu dana.

Na pitanje koliko bi dugo bili spremni raditi u inozemstvu, najviše ispitanika, njih 40 posto, tvrdi da se nikada ne bi vratili. U inozemstvu bi duže od pet godina ostalo 36 posto ispitanika, 15 posto zadržalo bi se tri do pet godina, a 9 posto vratilo bi se u roku od dvije godine.

Za 61 posto ispitanika bolja ponuda za zaposlenje bila bi razlog za povratak u Hrvatsku, njih 33 posto kaže da se ne bi vratilo, a svega 5 posto vratilo bi se bez obzira je li ponuda bolja od one u inozemstvu.