Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ocijenio je danas da promptna reakcija predsjednika države i Vlade Ive Josipovića i Zorana Milanovića na aferu nadzora izlista telefonskih poziva ulijeva povjerenje.

"Mogu sa zadovoljstvom reći da su dva dužnosnika reagirali kako se i očekuje, dakle promptno. Naravno da ne mogu govoriti o informacijama jer dužnost predsjednika Sabora ne prima informacije pa nema neposredan uvid, ali moram reći da mi se sviđa i da ulijeva povjerenje da predsjednici države i vlade iziđu pred javnost kad se dogode takve stvari i da kažu što misle, kako ocjenjuju i što će dalje", rekao je Leko u emisiji "S Markova trga" Hrvatskog radija.

Suglasio se s porukom da se od borbe protiv korupcije ne smije odustati te istaknuo da mu se sviđa što se od Sabora, odnosno od nadležnog Odbora za nacionalnu sigurnost traži da u ime tih građana provjeri sve što se događalo, kako bi javnost imala kontrolu nad sustavom. Pozitivnim smatra i to što je ministar unutarnjih poslova zatražio nadzor Odbora za nacionalnu sigurnost. "To je dobar znak da se ne boji kontrole, nego da poziva kontrolu u Ministarstvo u nadzor mjera koje poduzimaju osobe koje se bave tajnim praćenjem", rekao je.

Na pitanje treba li drugačije postaviti civilni nadzor nad radom policije, Leko je odgovorio da svaka demokratska vlast mora biti kontrolirana, ali da treba paziti da potreba za nadzorom ne šteti borbi protiv kriminala. "Imamo civilni nadzor, jedino ga treba možda ojačati, ali zahtjev da se bude efikasan u borbi protiv kriminala, zlih namjera i opstrukcija ne smije biti eliminiran željom da nadziremo sve i da sve imamo na dlanu. Tako ćemo otvoriti bokove i za one koji nisu dobronamjerni", rekao je Leko, ocijenivši da je Ostojić, pozivom saborskom odboru, našao pravu mjeru između tih dvaju zahtjeva.

Suglasje u Odboru za nacionalnu sigurnost oko imenovanja ravnatelja Sigurnosnoobavještajne agencije (SOA) Leko tumači kao znak da se respektiraju nacionalni interesi i nacionalna sigurnost kao vrijedan dio društvenog i političkog života, "posebno u dinamičnim uvjetima tranzicije, kad puno stvari još nije posloženo". Na pitanje stoji li još kod prijedloga da se osigura nadzor nad radom glavnog državnog odvjetnika, Leko je rekao da nadzor nad njegovim radom provodi Sabor, ali da smatra da bi trebala postojati i institucija koja bi nadzirala je li glavni državni odvjetnik nešto propustio učiniti.

"Moja ideja je išla za tim da nema demokratske institucije koja nadzire što ne radi državni odvjetnik, a možda bi trebalo. To je velika razlika. Ono što radi državni odvjetnik zaista se kontrolira i javnost ima potpuni uvid i tu nema problema. Državni odvjetnik to zaista jako dobro radi i dobro prezentira, a ostaje problem, mi ne znamo zaista kad nešto ne napravi, a trebao je. Tražit ćemo rješenja, ona su moguća ili kroz rad određenih saborskih tijela, da se sve prijave evidentira i dobije na uvid. Vidjet ćemo. To nije baš jednostavno ni u jednoj, a kamoli u tranzicijskoj zemlji", rekao je Leko.

Na pitanje slušatelja kako je moguće da dvojica osuđenih za ratni zločin silovanja pobjegnu u Srbiju, Leko je odgovorio da se nada da će službena hrvatska politika i njezina nadležna tijela zatražiti da se zločinci vrate pred lice pravde u Hrvatsku. "U to sam uvjeren da će se dogoditi. Ne sumnjam u to", naglasio je. Leko je izrazio zadovoljstvo funkcioniranjem novog saborskog Poslovnika. Izvijestio je da je probna faza završena i da će građani od početka sljedeće sjednice na saborskim internetskim stranicama moći pratiti gdje je koji zastupnik.

"U realnom političkom vremenu, svaki dan će javnost moći znati tko je u Bruxellesu, tko u Strasbourgu, tko ima politički skup u Slavonskom Brodu, tko je na radnom tijelu, a tko sjedi i radi na plenarnoj sjednici", poručio je Leko.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe