S provedbom novog modela kreditiranja gospodarstva, s potencijalom od 8 milijardi kuna kredita, prema najavama bi se trebalo krenuti za desetak dana. Hoće li tako i biti, ovisi i o tome hoće li se na novoj rundi vijećanja bankara zakazanoj za danas (jedna je održana i u ponedjeljak) usuglasiti sva još otvorena pitanja. Prva pretpostavka za novi model je osigurana; Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o spuštanju obvezne pričuve.

Iako su na relaciji HNB-HBOR-poslovne banke još prije dva tjedna okvirno dogovorene glavne odrednice, brojni su detalji još predmet rasprava. Neki od njih bitno utječu i na ukupne domete najnovijeg pokušaja središnje banke da mjerama iz svoje nadležnosti omogući povoljnije uvjete kreditiranja poduzeća i potakne oporavak. Sve češće se tako čuju i komentari da ni od novog modela “ne treba očekivati previše, ponajmanje čuda, no štetiti sigurno neće pa vrijedi pokušati”. S obzirom na intenciju da program bude ponajprije u funkciji poticanja izvoznika, ili kako u HNB-u kažu “napose programa koji pridonose poboljšanju platne bilance zemlje”, u startu su se zanimljivim nametnula pitanja kako u programu uopće defininirati korisnike kredita i odrediti kvalifikacijske kriterije. U svjetlu prefereriranja izvoznika to je osjetljivo prije svega sa stajališta državnih potpora budući da u tim kreditima 50% participira HBOR. Osim toga, ocijenjeno je da bi, primjerice, neto devizni priljevi kao kriterij previše suzili krug potencijalnih korisnika. Tri su se strane uglavnom složile oko uvjeta za kandidiranje za novi program, u čijem nazivu su korisnike definirale ipak šire, kao “poslovne subjekte s razvojnim potencijalom”. Uz minimalno 25-postotni udjel privatnog vlasništva, za kredite iz programa moći će konkurirati tvrtke koje ostvaruju 10 i više posto prihoda s inozemnih tržišta ili, u slučaju poduzetnika u turizmu, toliki udjel prihoda od inozemnih gostiju. Usto bi barem u jednoj godini počevši od 2010. trebale bi imati iskazanu dobit, a zadani su i okviri koeficijenta zaduženosti te pokazatelja tekuće likvidnosti. Nasuprot tome, tek se treba konačno utvrditi uz koju će cijenu kune (4 milijarde) oslobođene spuštanjem obvezne rezerve banke ‘prepustiti’ HBOR-u, odnosno uz koju će ga kamatu kreditirati. S obzirom da na dio obvezne pričuve kod HNB-a unatrag godinu dana ne dobivaju nikakvu naknadu, a smisao novog modela je da kamate za krajnje korisnike budu što niže (HBOR već ima programe s kamatama osjetno povoljnijim od tržišnih), računa se da bi za HBOR kamatna stopa mogla biti između jedan i dva posto. Tim više što je HNB predvidio još neka regulatorna rasterećenja. U pogledu kreditiranja krajnjih korisnika dogovoreno je da će HBOR i banke koristiti iste instrumente osiguranja te da će se razmjerno naplaćivati u slučaju njihova aktiviranja.

U odnosu na prvotno najavljene odrednice programa moglo bi biti više promjena. Nakon što je najavljeno da će krediti biti vezani uz euro, u međuvremenu se prevaga okrenula na stranu kune jer glavnina pričuve koja se u svibnju oslobađa i koja se preko HBOR-a stavlja u funkciju novog programa odnosi na kunsku likvidnost. No, čini se da bi na kraju mogle biti obje opcije u igri. Prvotni prijedlog predviđao je i fiksnu kamatnu stopu, ali ni to nije sigurno i danas bi se ponovno moglo naći na stolu. Kunske redite uz fiksnu kamatu banke su spremne plasirati s rokom do godine dana uz mogućnost produljenja, ali uz reviziju kamatne stope. No, u tom slučaju postavlja se opet pitanje koji bi se parametri primijenili za reviziju kamate. To, među ostalim, valja uskladiti i zbog činjenice da je na nadmetanju na aukcijama za HBOR-ove kvote kredita upravo ponuđena (inicijalna) kamatna stopa presudna za prolaz na aukciji. Uz promjenjive kamate, koje su primjenjivane za bivše Vlade u tzv. modelu A i A+ (referirale su se na prinose na trezorske zapise) krediti bi se mogli odobravati na rok do tri godine. Doduše, korisnici prve runde tih kredita itekako su pri otplati osjetili lanjski porast prinosa na trezorce. Rizik mogućeg novog rasta kratkoročnih kamata očito se ne sviđa bankarima, a uz trenutno padajuće prinose očito su im fiksne kamate manje privlačne. Sve u svemu, novi bi se model u odnosu na tzv. A i A+ mogao razlikovati manje nego što se prvotno činilo. Zasad se čini izglednim, primjerice, da će se i u novom programu omogućiti da se određeni dio plasmana koristi za refinanciranje tj. namirenje obveza prema bankama, mada inicijalni plan to nije predviđao.

Uvjeti kreditiranja:

‘poslovni subjekt s razvojnim potencijalom’
bar četvrtina tvrtke u privatnom vlasništvu
tvrtka ostvaruje 10 i više posto prihoda na međunarodnom tržištu, a za one u turizmu toliki udjel prihoda od inozemnih gostiju
u zadnje dvije godine bar jedna završena s dobiti
koeficijent zaduženosti manji od 0,9
koeficijent tekuće likvidnosti veći od 0,75