Kad urediš kuću, onda imaš potrebu urediti dvorište. Kad i to napraviš, onda vidiš da kvart nije dobar, pa imaš potrebu pobrinuti se da stvari štimaju. I onda vas to povuče… Rekao je to u intervjuu za najnoviji broj magazina Business People zagrebački oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost. U međuvremenu je njegov Nacionalni forum održao i prvi javni skup. Nakon Zagreba, Banje Luke i Sarajeva Gabrić je svoje poslovno carstvo proširio i na Split, u kojem je nedavno otvorio četvrtu specijaliziranu oftalmološku kliniku. "Koncentrično se širimo. Imamo i suradnju, odnosno satelitske klinike u Subotici, Zemunu, Prištini i Herceg Novom, gdje će vjerojatno vrlo brzo osvanuti i Klinika Svjetlost. Hrvatsko je tržište premalo da bismo mogli imati održiv razvoj. Prvo smo bili zagrebačka klinika pa smo postali hrvatska, a onda i regionalna klinika. Svaki mjesec imamo sto pacijenata koji se iz Slovenije dolaze operirati u Zagreb. Napravili smo i iskorak potpisivanjem ugovora s Libijom, iz koje nam svaki mjesec dolaze pacijenti koji u svojoj zemlji ne mogu ostvariti pravo na visokodiferenciranu zdravstvenu zaštitu kada su posrijedi bolesti oka.

Hrvatska uskoro ulazi u EU. Kako ćete se snalaziti u tim promijenjenim okolnostima?

Posao nam nikada nije bolje išao, ali smo svjesni da se moramo stalno širiti jer ćemo ulaskom u EU dobiti konkurenciju. Već imamo niže cijene od Slovenije, imamo istu ili kvalitetniju opremu i nižu cijenu rada. Pa iako su kod mene zaposlenici dva puta bolje plaćeni nego u državnim bolnicama, ta cijena nije na razini Njemačke, Austrije ili Švicarske. U Norveškoj operacija katarakte stoji 4000 dolara, a kod nas 1100 eura. Dakle, imamo još dosta prostora za povećanje cijena. Imamo dva i pol puta nižu cijene od Njemačke, što znači da imamo prostor biti konkuretni. Ulaskom u EU pacijenti će se unutar Unije moći liječiti u bilo kojoj zemlji i ispostaviti račun osiguravajućem društvu, ali on ne smije biti veći nego što je to u matičnoj zemlji. U tome vidim svoju priliku.

Bojite li se konkurencije?

Uskoro će veliki zdravstveni lanci doći u Hrvatsku jer s obzirom na broj stanovnika postajemo atraktivno tržište za međunarodnu zajednicu čiji skauti već istražuju tržište. Tu prednjače Austrijanci i Nijemci, ali je sve veći prodor i Turaka. Da bismo se mogli obraniti od tih lanaca i sačuvati svoju poziciju, moramo biti tehnološki, organizacijski i kadrovski spremni ući u novu utakmicu… Moramo se spremiti da ćemo raditi više za manje novca.

Kako je došlo do suradnje s Libijom?

Preko zajedničkih prijatelja. Libijci su tražili najbolje načine liječenja u Europi, odnosno najbolji omjer cijene i kvalitete. Dosad su se liječili u Njemačkoj, Nizozemskoj i Turskoj. Primjerice, operacija stražnjeg dijela oka kod nas stoji 3000 eura, a u Njemačkoj 6000 eura. A oni ništa to ne rade bolje od nas, koristimo istu opremu i isti potrošni materijal, ali cijena liječnika kod nas je tri do četiri puta niža. Kad su vidjeli prostor, kvalitetu opreme i naše referencije i kad je prva skupina pacijenata prošla, bili su iznimno zadovoljni što za jednu operaciju u Njemačkoj kod nas mogu napraviti dvije.

Kolika je danas vrijednost Klinike Svjetlost?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Klinika vrijedi 10 milijuna eura, od toga prostor pet milijuna, a oprema tri milijuna. Procjenjuje se da biznis vrijedi od tri do deset godišnjih dobiti koje napravite u jednoj godini. Drugim riječima, u ovom trenutku vrijedimo između 10 i 12 milijuna eura, s tim da smo otplatili 40 posto leasinga i kredita. I još oko tri milijuna vrijednosti imamo izvan Zagreba.

Posebnost je i što sami 'odgajate' vlastiti kadar?

Imamo 25 specijalizanata koje sami financiramo. Projicirajući naš razvoj u sljedećih pet godina, zacrtali smo tržišta koja nas zanimaju, pa osim liječnika iz Hrvatske imamo i dva specijalizanta iz Crne Gore, po četiri iz Sarajeva i Banje Luke te dva iz Beograda… U četiri godine jedan specijalizant stoji nas 100.000 eura samo za plaću, plus školovanje, odlasci u inozemstvo, doktorski studij. Tijekom četiri godine u specijalizantske plaće ulažemo 2,5 milijuna eura i još 800.000 eura u njihovu edukaciju. Ta politika donijela je rezultate, imamo svojih 46 doktora.

Planirate li se i dalje širiti?

Uskoro s hrvatskom delegacijom koju predvodi predsjednik Josipović idem u Katar. Velike su šanse da zajedno s jednim njihovim šeikom investiramo u izgradnju klinike u Katru. Kada je vidio kliniku u Zagrebu, šeik se oduševio jer, iako već imaju nekoliko dobrih klinika, njemački, američki i francuski liječnici ostaju po nekoliko godina i odlaze. Oni žele da se njihov vlastiti kadar educira, a u tom bi im slučaju Zagreb služio kao edukacijska baza. Moja bi uloga prije svega bila konzultantska i edukacijska.

Kakva je perspektiva hrvatskog zdravstva?

Budućnost je u razvoju privatnoga sektora i javno-privatnoga partnerstva. Država ne razumije da se reforma državnog zdravstva nikada neće dogoditi iznutra… Da bi se hrvatsko zdravstvo promijenilo, mora razvijati privatni sektor. Ako želimo primiti veći broj stranacana odmor ili produljeni boravak, ključna stvar, osim pravne sigurnosti, jest da imaju na raspolaganju solidne medicinske centre.

Kao odgovor na probleme nudite tehničku vladu?

Postoji potreba za tehničkom vladom jer postojeća ne želi ući u korjenite promjene zbog straha od gubitka izbora. Nepopularne reforme mogu provesti stručnjaci koji se u ograničenom vremenu od četiri godine neće dodvoravati biračima i interesnim skupinama nego će provesti mjere koje su potrebne da bismo postali konkurentni i efikasni. A onda neka o tome politika odlučuje u Saboru. Nakon toga opet mogu političari i stranke upravljati tim procesima. No, opozicija i pozicija ne mogu pronaći zajednički jezik o tome, a već i unutar koalicijske vlade postoje različiti interesi malih stranaka koje zapravo reketare vodeću stranku. Moramo radikalno promijeniti izborni sustav jer je ovako nemoguće provesti reforme. 

Ovaj tekst u cijelosti možete pročitati u najnovijem broju magazina Business People.