Umjesto očekivanog najnovijeg izvješća Europske komisije za Hrvatsku s detaljnim ocjenama stanja i izgleda gospodarstva, glavnih rizika te dinamike prilagodbe i ispravljanja neravnoteža, u srijedu se kratkim očitovanjem oglasilo tek izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda.

Već neko vrijeme MMF-ovci u svojim ocjenama općenito pokazuju više razumijevanja za ograničavajuće političke okolnosti u kojima djeluju vlade zemalja s izraženim neravnotežama i slabostima javnih financija, pa je tako i ovotjedni posjet, koji je inače tek prethodnica travanjskim redovnim konzultacijama, zaključen u znaku dobrohotnosti i podstreka Vladi Tihomira Oreškovića. "Ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reformi bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika", izjavio je novi šef Misije Fonda za Hrvatsku Khaled Sakr nakon što je proteklih dana održao niz sastanaka s ministrima, guvernerom te predstavnicima privatnog sektora i civilnog društva.

Poput većine domaćih i stranih ekonomskih i financijskih institucija, i u Fondu upozoravaju kako obuzdavanje rastućeg javnog duga zahtijeva daljnju fiskalnu konsolidaciju, no čini se da zagovaraju upravo oprezno balansirajući pristup koji proklamiraju premijer Orešković i ministar financija Marić. Ukratko, smatraju kako fiskalnu prilagodbu "treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće". Poznato zvuči i preporuka da bi s tim u vezi bilo važno ubrzati provedbu planova s ciljem povećanja apsorbiranja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU. Od konkretnijih preporuka u MMF-u su apostrofirali smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti.

Usto, apeliraju i na poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikasnosti javnog sektora i javne uprave. U tako benigno sročenim preporukama, doduše, sažet je cijeli niz reformskih zahvata koji su se bivšim vladama pokazali prevelikim zalogajem. Pa se umjesto strukturnih politika i mjera kojima se trajno rješavaju neefikasnosti u potrošnji javnog novca, prečesto posezalo za mehaničkim rezovima ili, primjerice, žrtvovanju investicija. Jedna od posljedica takva pristupa je i visok strukturni deficit Hrvatske, a strukturne probleme ne može riješiti (samo) ekonomski ciklus. Kako ističe Sanja Madžarević Šujster, u nas strukturni deficit premašuje 4 posto BDP-a. Nije da unatrag dvije-tri godine nisu poduzeti određeni napori i pomaci strukturne naravi, ali i dubina i brzina tih zahvata je bila daleko od dovoljne, kaže Šujster.

Svjetska banka je u više navrata radila analizu strukturnih rashoda, ali i druge su analize pokazale da stršimo udjelom rashoda za zaposlene, te materijalnim i izdacima za subvencije. Čak i u onim rashodima koji ukupno (mjereni udjelom u BDP-u) u Hrvatskoj ne strše u odnosu na usporedive zemlje, postoje neefikasnosti – što je, primjerice, slučaj sa socijalnim rashodima. Kad je posrijedi neefikasnost, tu se svakako ističu upravo već spomenute agencije, zavodi i druge državne ustanove, podcrtao je ministar Marić nagovještavajući to kao dio planova i ističući kako se fiskalna i strukturne politike itekako isprepliću. U MMF-u vezano uz javne financije procjenjuju da se manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 2010) lani smanjio s 5,6 na oko 4 posto BDP-a.

Osim zbog cikličkog povećanja proračunskih prihoda, to je, kažu, rezultat i nekih konsolidacijskih mjera, poput povećanja trošarina na gorivo i duhan ili pak poboljšane kontrole proračunske potrošnje. Realni BDP u 2015. je, prema procjenama Fonda, rastao po stopi od gotovo dva posto, uz i dalje blago negativnu inflaciju, u prvom redu zbog pada cijena energije. Rast BDP-a je, kažu, ponajprije potaknut rastom izvoza i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja. U Fondu konstatiraju i da se višak na tekućem računu platne bilance lani povećao s oko jedan na gotovo pet posto BDP-a, ali uz napomenu da približno polovicu povećanja treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima.