Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine zabilježiti rast aktivnosti po prvi puta u sedam godina, i to za 0,5 posto, zahvaljujući ponajprije povoljnijem vanjskom okruženju koje podupire izvoz i potrošnju, navodi se u zaključnoj izjavi članova Misije MMF-a, koji su završili konzultacije u Hrvatskoj u skladu sa člankom IV Statuta te financijske institucije.

Misija MMF-a započela je 22. travnja u Hrvatskoj dvotjedni posjet radi radi uobičajenih godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, u okviru članka IV svog Statuta. Cilj te posjete bio je pobliže upoznavanje s aktualnim gospodarskim, financijskim i socijalnim prilikama u Hrvatskoj i procjenama u pogledu daljnjih kretanja.

U 2015. rast od 0,5 posto, idućih godina 1,5-2 posto

U izjavi članovi Misije MMF-a konstatiraju da se privatna ulaganja i dalje smanjuju, budući da kompanije još muku muče s visokom razinom duga. No, dodaju da su vidljivi i pozitivni pomaci u osobnoj potrošnji, raste profitabilnost korporativnog sektora, čak i javnih poduzeća, dok ohrabrujući podaci o rastu izvoza i izravnih stranih ulaganja govore o konačnom napretku u okretanju gospodarstva s proizvodnje za unutarnje tržište, na međunarodno razmjenjive proizvode.

Doda li se tome povoljno vanjsko okruženje, odnosno niske cijene energenata, jačanje gospodarstva eurozone te visoka likvidnost domaćeg i međunarodnog financijskog tržišta, MMF prognozira realni rast hrvatskog BDP-a za oko 0,5 posto u 2015., što bi značilo rast aktivnosti prvi puta u sedam godina. Nakon toga trebao bi uslijediti postupni oporavak, uz stope rasta u idućim godinama od 1,5 do 2 posto, procjenjuju u MMF-u.

Istodobno upozoravaju na rizike za ostvarivanje tih prognoza, moguće pogoršanje povoljnih uvjeta u okruženju, rast cijena sirovina, jačanje eura a posljedično i kune ili pogoršanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima, i to sve uz rizik donošenja popularnih, ali destabilizirajućih političkih odluka u predizbornoj godini.

Stoga su, smatraju u MMF-u, odlučne reforme i dalje od presudne važnosti za poticanje trajnog rasta i za generiranje zapošljavanja, a uključuju jačanje okvira za restrukturiranje duga privatnog sektora kroz sustav predstečajnih nagodbi, poboljšanje sustava upravljanja državnim poduzećima, pa i privatizacija dijela tih poduzeća, sveobuhvatna reforma javne uprave na državnoj i lokalnoj razini, izbjegavanje preklapanja socijalnih prava iz više izvora te daljnje destimuliranje prijevremenog umirovljenja.

Također, u MMF-u smatraju kako bi od značajne pomoći bilo i spajanje zemljišnih knjiga i katastara, a sve u cilju kvalitetne pripreme za modernije oporezivanje imovine, posebice nekretnina, "što je nažalost zaustavljeno".

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalna konsolidacija imperativ

Fiskalna je konsolidacija imperativ zbog visokog proračunskog deficita i rastućeg javnog duga, ali treba biti postupna kako bi se ograničilo opterećenje za još uvijek slabašno gospodarstvo, naglašavaju iz MMF-a, procjenjujući da će mjerama predviđenim Programom konvergencije proračunski deficit u ovoj godini biti smanjen na 5 do 5,5 posto BDP-a, s lanjskih 5,7 posto BDP-a.

Cjelokupni Program pritom ocjenjuju adekvatnim, iako neke njegove dijelove smatraju "optimističnima", primjerice predviđene iznose dobiti koje država planira povući iz javnih poduzeća te projekcije poreznih prihoda.

U idućim godinama, stoji u izjavi Misije MMF-a, naglasak fiskalne politike trebao bi biti na restrukturiranju rashodne strane proračuna, na način da potrošnja države više doprinosi rastu i zapošljavanju.

Monetarnu politiku obilježava CHF

Na području monetarne politike, pak, u izjavi Misije MMF-a najviše je pažnje posvećeno teško naplativim i nenaplativnim kreditima te problemima koji nastali nakon iznenadnog skoka tečaja švicarskog franka početkom ove godine.

Iako ističu da, s obzirom na kapitaliziranost banaka, 'loši krediti' ne predstavljaju sistemski rizik za financijsku stabilnost zemlje, navode kako bi trebalo osnovati radnu skupinu sastavljenu od predstavnika poreznih vlasti, računovodstvenih i pravnih stručnjaka, banaka i regulatora, koja bi trebala pronaći i ukloniti prepreke da se takvi krediti otpišu ili prodaju.

Rješenje problema vezanih uz 'švicarac', pak, kažu u MMF-u, treba ograničiti na korisnike kredita koji imaju problem s otplatom svojih domova, a ne na sve korisnike kredita u 'švicarcima', kako bi se izbjegao pritisak na državne devizne rezerve, koje su i u ovom trenutku "skromne", ali i kako bi se izbjegao dojam da je "politizacija problema način za izbjegavanje ispunjavanja ugovornih obveza".