Promjene koje uskoro slijede u oporezivanju dohodaka uglavnom pogoduju stanovništvu sa srednjim i visokim prihodima pa će njihov neposredan učinak na privatnu potrošnju vjerojatno biti ograničen. Tako na skoro porezno rasterećenje kojim Vlada mjesecima maše građanima gledaju u Međunarodnom monetarnom fondu.

U zaključnoj izjavi nakon nedavno zaključena posjeta Hrvatskoj u okviru redovnih konzultacija i izrijekom stoji da su "članovi Misije skeptični" u vezi s planiranom prilagodbom poreznih razreda i pratećim smanjenjem poreznog opterećenja. A podjednako sumnjičavi su u MMF-u i prema izdvajanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice. "Zbog odvajanja ovlasti za ugovaranje zdravstvenih usluga od odgovornosti za pokrivanje troškova javnih bolnica tom će se mjerom vjerojatno pogoršati problemi. To što je MMF najviše podozrivosti pokazao prema tim dvama potezima Vlade za domaće ekomske stručnjake nije čudno jer, kako kaže jedan od njih, u oba ta slučaja posrijedi su političke, a ne ekonomski motivirane odluke. Sa zrnom ironije dodaje kako bi se moglo zaključiti i da su Smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine nedopustivo mnogo kasnile "zbog ministra zdravlja Siniše Varge".

Vezano uz reforme zdravstvenog sektora u MMF-u ističu kako su one i dalje prioritet da bi taj sustav postao održiv. "Stoga su potrebne mjere na strani prihoda, poput povećanja participacije, ili daljnje poboljšanje učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga", naglašavaju u Fondu. Što se tiče, rasterećenja u oporezivanju dohodaka, stav Fonda nije apriorno protiv. To može dugoročno pridonijeti jačanju konkurentnosti, ali za MMF je ta mjera sporna jer implicira znatne kratkoročne proračunske troškove (oko 0,6% BDP-a). Drugim riječima, za takav korak prije je trebalo osigurati pretpostavke na rashodnoj strani. MMF-ovi zaključni stavovi općenito su prilično 'umiveni'. Analitičari to pripisuju činjenici da je za zemlju članicu EU ipak Bruxelles taj koji je pozvaniji za rezolutnije kritike i zahtjeve vezane uz fiskalne i makroekonomske neravnoteže.

Na tom tragu je i preporuka Fonda Vladi "da što prije razgovara s EK o proračunu za 2015. kako bi se smanjila neizvjesnost u vezi sa smjerom politike", te poveća povlačenje novca iz fondova EU-a.Nakon što su se prvotne ambicije u vezi s priljevom novca EU posljednjih nekoliko godina rebalansima redovito morale znatno smanjivati (ove godine za oko 1,2 milijarde), Vlada je Smjernicama dala naslutiti da je to nije obeshrabrilo. Dogodine, ponovno, planira povući oko 4 milijarde kuna, a 2017. oko 8,6 milijardi. Neke od MMF-ovih preporuka ponavljaju se već niz godina. Tako su i ovaj put istaknuli da treba brzo provesti racionalizaciju dodataka na plaće u javnom sektoru, te ubrzati još neke hitne reforme, uključujući daljnje destimuliranje prijevremenih umirovljenja, ubrzanje reforme lokalne uprave, jačanja pravosudnog sustava te nastavka restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu i smanjenja njihove uloge u gospodarstvu.

No, čini se da su u Fondu i u tom pogledu sumnjičavi. "Postoji rizik od zamora u provedbi reformi, osobito s obzirom na približavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora", kažu. A valjda u funkciji ohrabrenja navode da je Vlada posljednjih godina ipak napredovala u provedbi nekih hvalevrijednih reformi, poput mjera za privlačenje izravnih (stranih) ulaganja, reforme radnog zakonodavstva te povećanja naplate poreza iz neformalnog gospodarstva kroz fiskalizaciju i napretka u uspostavi središnjeg sustava za obračun plaća. Otprije je već poznato i da MMF pozitivno ocjenjuje uvođenje predstečajnih nagodbi kao jedan od alata u rješavanju problema duga sektora poduzeća.

Ustrajavajući na ocjeni da su ti postupci korisni, u Fondu su sad istodobno izrazili i zabrinutost glede revidiranja tog modela kojim se glavna uloga povjerava stečajnim upraviteljima koje, pak, imenuje sud. Prema njihovoj ocjeni, to bi moglo ponovno otežati i usporiti problem (pre)zaduženosti poduzeća. Za iduću godinu u Fondu Hrvatskoj predviđaju stagnaciju, ali se pritom ograđuju jer još nije u cijelosti poznato kakva će biti fiskalna politika. No, nemaju dvojbe oko toga da je potrebna daljnja fiskalna konsolidacija. Na temelju najavljenih mjera proračunski manjak vide na 5,25 posto BDP-a, a nadaju se da će Vlada ustrajati na dodatnim uštedama kojima bi se manjak ograničio na oko 4 posto BDP-a.