S obzirom na cijenu litre trajnog mlijeka od 3,70 kuna te kilograma gaude za 27 kuna na stalnim “akcijanjima” u maloprodaji trgovaca, nije čudno što su brojke o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku sve poraznije. Prema podacima DZS-a u siječnju ove godine uvezeno je 2597 tona konzumnog mlijeka (1l = 1,03 kg), što je u odnosu na isti mjesec 2017. enormni rast od čak 81%, dok je uvoz sireva gotovo dva i pol puta veći nego u siječnju prošle godine – 149%.

Grcamo u gaudi

Sireva smo, naime, uvezli 3504 tone, čemu je ekvivalent 28.032 tona mlijeka, a prije godinu dana 1405 tona sireva. Za svaki kilogram sira u prosjeku treba 8-9 kilograma mlijeka. No sudeći po uvozu sireva iz Njemačke ili Nizozemske, tamo ih uspiju napraviti i od 6,5 kilograma mlijeka, kaže Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastročara, ističući kako u toj uvoznoj matematici sigurno nešto ne štima.

– Ili je u pitanju damping trgovaca kojim se, i nakon stupanja na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u nas nitko ne bavi, ili su za tako nisku cijenu krivi sastav i kvaliteta, koji su pak u mjerodavnosti nekih drugih inspekcija – tvrdi Bobetić, uvjeren kako je trgovci nastavljaju lov u mutnom ne zaračunavajući prodajne marže na mlijeko. Nema ni dodane vrijednosti pa ni obveze plaćanja PDV-a, dok pretporeze na uvoz uredno obračunavaju.

Polutvrdi sirevi iz uvoza po akcijskim se katalozima reklamiraju na 50-postotnom sniženju, kilogram gaude za 27 kuna, a nitko nikad nije vidio da se ta gauda prodaje za 54 kune – ističe Bobetić.

– Nikad se dosad nije dogodilo da uvoz sira u Hrvatsku nadilazi domaću proizvodnju – i to za čak tisuću tona. U uvozu upravo prednjači gauda, čak 2226 tona u siječnju ove godine, što čini 63% ukupnog uvoza sireva, a slijede edamer i ementaler – kaže on, domećući kako je 77% gaude iz Nizozemske. I uvoz fermentiranih proizvoda rastao je visokih 20%, zapravo sve grupe mliječnih proizvoda, osim vrhnja, dok je ukupna prerada mlijeka u Hrvatskoj u siječnju bila 2% manja u odnosu na siječanj 2017.

Što se pak tržnih cijena tiče, u travnju je u odnosu na ožujak tržna cijena svježih sireva bila niža 2%, tržna cijena maslaca 3% dok su tržne cijene polutrajnih sireva rasle. U odnosu na travanj prošle godine cijena svježih sireva niža je 6%, edamera i gaude 14%, dok je cijena maslaca viša za 17%.

Proizvodnja mlijeka manja 12%

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Statistika Croatiastočara govori kako je prosječna EU otkupna cijena mlijeka u travnju iznosila 33,44 eura/100 kg što je za 1% veća cijena u odnosu na cijenu iz travnja prošle godine. Prosječna otkupna cijena u RH je pak bila na razini prosjeka cijene EU28 a u odnosu na prosječnu cijenu EU13 veća za 6%. Na godišnjoj razini, otkupna cijena mlijeka u travnju ove godine u odnosu na travanj lanjske bila je veća za cca 7%.

Gleda li se proizvodnja, u sektoru konzumnog mlijeka u prvom je tromjesečju ostvaren najveći pad u mliječnom sektoru, za čak 12%, kod maslaca za 8% te sireva za 1%, dok grupe vrhnja i fermenata bilježe rast od 8, odnosno 6%. S takvim brojkama i činjenicom da je veleprodajna cijena maslaca 250 g u nas u prvom tromjesečju bila 17% veća u odnosu na isto razdoblje lanjske godine, teško je predvidjeti hoće li cijene rasti ili padati, osim da ćemo i dalje enormno uvoziti.