Tržište mlijeka, ne samo ono europsko već i na globalnoj razini, sve snažnije podrhtava zbog gomilanja zaliha i urušavanja cijena jer su pojedini tradicionalno veliki kupci drastično smanjili uvozne količine, posebice sira i maslaca te punomasnog i obranog mlijeka.

Godinu dana ruskog embarga na uvoz hrane iz članica Europske unije, uz odluku Bruxellesa da ukine proizvodne kvote za sirovo mlijeko početkom travnja ove godine urezuju sve dublju brazdu u sektor mljekarstva i ostavljaju dugoročno pogubne posljedice na grupaciju koja je bila prepoznatljiva kao veliki i uspješan izvoznik ne samo u Rusku Federaciju već i na mnoga prekooceanska tržišta.

Urušavanje cjenika

Samo u prvoj polovici ove godine Rusi su smanjili uvoz maslaca i sireva za 58 posto naspram istog razdoblja lani, što je pogoršalo cjenovne trendove. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da je na svjetskoj aukciji održanoj 9. kolovoza ove godine u odnosu na isto razdoblje 2014. europski maslac bio jeftiniji 31 posto, obrano mlijeko u prahu 50 posto, punomasno mlijeko 42 posto, dok su cijene Chedara pale 35 posto.

Urušavanje cijena gotovih proizvoda preslikalo se odmah na otkupne cijene mlijeka u gotovo svim europskim državama. U Finskoj se, primjerice, otkupna cijena spustila s 43,8 eurocenti iz prosinca 2014. na 36,7 u lipnju 2015. Paralaleno je u Njemačkoj, najvećem proizvođaču mlijeka i mliječnih prerađevina unutar Unije, pala s 37,6 na 29,8 eurocenti. Na tom su tragu i otkupne cijene koje desetak najvećih europskih mljekara (među njima su Lactalis, Danone, Milcobel) plaća svojim kooperantima. U lipnju ove godine u prosjeku je iznosila 30,6 eura za 100 kilograma mlijeka, što je 11 posto manje nego u lipnju 2014.

Hrvatska, kaže Bobetić, zasad odolijeva stresnom trendu u otkupnim cijenama, no pitanje je dokad će izdržati. S otkupnom cijenom od 33,4 eurocenta iz lipnja ove godine Hrvatskaa ima bolji prosjek od starih EU 15 članica, gdje je iznosio 31,1 eurocent, te i od 12 tranzicijskih država s prosjekom od tek 26,5 eurocenti. Vodstvo u cjeniku RH drži i kod prosječne polugodišnje cijene od 33,8 eurocenti, dok je u EU 15 ona bila 31,7 eurocenti, a na razini EU 12 iznosila je 28,1 eurocent.

Značajno smanjeni otkup mlijeka (u lipnju 2011. otkupljeno je 311 tisuća tona, u lipnju ove godine 264 tisuće tona) drži u RH otkupnu cijenu iznad razine većine ostalih članica EU. Višu cijenu imaju samo Grčka, Italija, Finska te Cipar i Malta.

“Na ukupnom internom EU tržištu promet sira u prvih šest mjeseci bio je veći tek jedan posto, a istodobno je Hrvatska iz članica EU povećala uvoz sira čak 24 posto”, iznosi Bobetić i upravo u tom podatku vidi ilustraciju mogućih budućih problema za hrvatsko mljekarstvo. Maloprodajna cijena uvoznih sireva, tvrdi, sadrži samo otkupnu cijenu mlijeka i trošak transporta – i dampinška je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Neodrživ alibi

Usporedba otkupnih cijena po članicama EU može dovesti u zabludu jer se, primjerice, u Italiji i Hrvatskoj ocjenjuju različiti parametri za mliječnu masnoću i proteine, stav je pak Elvire Sterle, direktorice farme Vigens iz zadarskog zaleđa. Danas nije lako, dodaje, ni industriji mlijeka zbog velikog pritiska trgovaca. No, i za velike i za male farme te za OPG-ove aktualno stanje je “dno dna”. Odavno ne razmišljaju o dobiti već isključivo kako opstati, ističe. Upozorava i na nelikvidnost: malo će farmera moći aplicirati na ruralne fondove, a bez tih potpora nema razvoja. Premda upravlja jednom od najvećih farmi i danas, potvrđuje nam, ostaje pri ocjeni da se Hrvatska ne smije olako odreći malih farmera. “Upravo su oni glavni stup u razvoju ruralnih područja”, tvrdi Sterle i podsjeća da krava ne samo što odmah daje mlijeko već uz sebe veže dodatne proizvodnje i nova radna mjesta, a u pet godina nestalo je više od 6500 farmi.

“Francuska vlada zbog dramatična stanja u lokalnom mljekarstvu, odnosno ukupnom stočarstvu, interventno s 600 milijuna eura pomaže farmerima, smatraju to obranom strateškog nacionalnog interesa. Kad hrvatski farmeri traže bolja rješenja, odgovor naših mjerodavnih je da to ne dopušta zajednička poljoprivredna politika EU. Našima je EU alibi za sva nečinjenja, Fracuska pokazuje da se ipak može drukčije”, napominje Sterle. Dodaje kako žali što odgovorni naknadu za ambalažu iz cijene mlijeka nisu skinuli još početkom srpnja jer i to pomaže sektoru da preživi.