Dva poskupljenja kruha u razdoblju dugom samo četiri mjeseca isprovocirala su jučer Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, da se oglasi javnim priopćenjem i prozove pekarske “lovce u mutnom” u Zagrebu i Splitu zbog “sramotnih i neprihvatljivih poskupljenja”. Sever ocjenjuje da u ovom trenutku nema “nikakvih prihvatljivih razloga za takvo postupanje” te traži odgovor “koji su to potresi na tržištu brašna i dodataka u pekarskoj proizvodnji izazvali najnovija poskupljenja”.

Dva poskupljenja
Prvo poskupljenje kruha dogodilo se lani u kolovozu, nakon višednevne glasne “gužve” u razgovorima o otkupnoj cijeni pšenice između farmera i mlinara. Tada su cijene kruha i ostalih pekarskih proizvoda dignute u rasponu od 7,8 do 13 posto, a pekari su se branili da je cijena u prosjeku rasla tek 50 lipa. Ovotjedno poskupljenje donijelo je novi rast cijena između pet i 22 posto. Tako je tzv. socijalna kategorija kruha, a to je štruca polubijelog težine 700 grama (osnovna jedinica u pekarstvu na kojoj se grade cijene ostalih proizvoda) u rano ljeto stajala 4,99 kuna, da bi u kolovozu dobila cijenu 5,59-5,69 kuna, a od prvog radnog dana 2008. stoji 6,16 kuna. Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice, interesne udruge hrvatskog mlinarsko-pekarskog sektora što okuplja tvrtke koje u toj djelatnosti drže između 70-80 posto domaćeg tržišta, u izjavi za Poslovni dnevnik iznosi kako se najnoviji val poskupljenja kruha i peciva morao dogoditi s obzirom na trendove koji se posljednjih tjedana očituju na svim svjetskim burzama koje trguju krušnim žitaricama. Hrsto tvrdi da su pekari “ostali socijalno tolerantni” jer cijena pšenice stigla je na gotovo dvije kune za kilogram i apsolutno je nazahvalno procjenjivati što donose sljedeći tjedni. Premda je lanjska žetva pšenice dala dobar prinos, procijenjena je na 786.650 tona ili 98 posto prema prethodnoj godini (urod kukuruza iznosio je 1781 tisuću tona što je osam posto manje nego 2006.) tržište je danas suočeno s nestašicom od najmanje 25.000 tona pšenice. Nekoliko je razloga: seljaci ne prodaju olako pšenicu kao prijašnjih godina i više je usmjeravaju za ishranu stoke, odnosno u 2007. ostvaren je i rekordan izvoz žitarica. On je vrijednosno čak 90,9 posto veći nego godinu dana prije, iznosio je 898,44 milijuna kuna. Mogao je biti i veći s obzirom na golemu potražnju inozemnih kupaca, da Vlada u kolovozu nije uvela izvozne carine, i to 108 eu/t za kukuruz i 98 eu/t za pšenicu. Tim uredbama rok curi 28. veljače, podsjeća Hrsto i tvrdi da inozemni kupci intenzivno pregovaraju s hrvatskim izvoznim tvrtkama o novim poslovima. Tako su Mađari, poznati kao veliki proizvođači pšenice, pripravni već sada za kilogram pšenice platiti 2,30 kuna. Iznosi da se na burzi u Parizu isporuke pšenice za kolovoz 2008. ugovaraju po cijeni od 290 eu/t te da nitko ne želi biti prorok mogućeg cjenovnog skoka krušarica do nove žetve.

Zajednička strategija
Direktor Žitozajednice napominje da osim skupih žitarica cijenu pekarskih proizvoda dijelom kroje i energenti. Ostvare li se uskoro i najavljena poskupljenja u tom sektoru, teško će biti kontrolirati nove cjenike u pekarstvu. Preskoči li kilogram pšenice dvije kune i poskupi energija, nije nemoguće da cijene kruha dosegnu i iznos od 17 do 18 kuna. Hrsto za ožujak najavljuje novu strategiju mlinarsko-pekarske zajednice kojom će pokušati iznaći odgovor kako “plivati” u mogućem divljanju cijena.

Carine na pšenicu i kukuruz ostaju?

Dok nije konstituirana nova Vlada nije moguće pouzdano govoriti što će se s Uredbama o izvoznim carinama na pšenicu i kukuruz dogoditi nakon 28. veljače, kazao je jučer za Poslovni dnevnik Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede. Pavić vjeruje da će i Vlada i ministar pozorno pratiti tržište i pravodobno reagirati mjerama nužnim za zaštitu domaćeg tržišta. Ako se pokaže da je nužno nastaviti s carinskom zaštitom, to će biti i učinjeno, uvjeren je glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.