Hrvatska narodna banka (HNB) je u srijedu izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

“Upravo je u smislu smanjenja inflatornih pritisaka, ta mjera donesena je da se ograniči, odnosno smanji kreditna aktivnost. Što je kreditna aktivnost manja to će biti manja potražnja i očekuje se da će to pozitivno utjecati na inflatorne pritiske”, izjavio je Primorac odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije “Porezi, državni poticaji i zelena tranzicija”.

Naveo je kako je bilo nekoliko komentatora kako bi izazivanje recesije pomoglo u smanjivanju inflatornih pritisaka.

Pretjerano zaduživanje

HNB zauzdava gotovinske kredite, banke iznenađene. Pogledajte kolika će vam biti maksimalna dopuštena mjesečna rata za kredite

“Pa bi, sigurno. Da imamo recesiju, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta, inflacija bi bila manja”, rekao je Primorac, pitajući međutim je li to ono što želimo. 

“Mislim da to ne želimo, mislim da je Hrvatska ipak u boljoj poziciji nego druge članice EU-a koje imaju nešto nižu inflaciju, ali imaju val stečajeva, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta”, kazao je.

Najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada

Rekao je i kako se provlače različite teze i komentari “nekih kao neovisnih analitičara” koji su jednim dijelom racionalni, ali u smislu mjera koje je moguće poduzeti pa i aktivnosti Vlade šalju “potpuno neprimjerene i histerične poruke”.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Primjerice, da je Vladi u interesu da ima veliku inflaciju jer joj se kroz PDV puni proračun. “O čemu pričamo?”, kazao je ministar podsjećajući na niz Vladinih paketa mjera pomoći.

“Činjenica je, otvoreno govoreći, htio to netko priznati ili ne, da najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada (…). Takve teze je potrebno i u medijskom prostoru raskrinkavati i odbacivati”, rekao je.

Ponovio je kako je Hrvatska u smislu gospodarskog rasta imala značajno veći rast od drugih članica EU-a te da je gospodarski rast je kod nas bio dominantno potaknut investicijama, kako privatnim tako i u javnom sektoru te potrošnjom kućanstava.

Ta potrošnja se nije dogodila slučajno, nju je između ostalog potaknula i Vlada povećanjem minimalne plaće, poreznim rasterećenjem, ugrađivanjem izdataka u sustavu mirovinskog osiguranja gdje su po prvi puta rasterećeni oni koji imaju najniža primanja i ciljano oni koja će ta primanja i potrošiti, naveo je Primorac.

Dodaje kako povećanje potrošnje i olakšanje situacije za takve građane i poticanje investicija povećava potražnju za dobrima i uslugama. Što je ta potražnja veća, to je i inflacija veća i zato je kontinuirani balans između očuvanja gospodarskog rasta i inflatornih pritisaka koje nastojimo suzbiti, kaže Primorac.

Primorac je kazao i kako monetarna politika suzbija inflaciju tako da povećava kamatne stope. Što su kamatne stope veće građani dižu manje kredita, investitori dižu manje kredita i smanjuju se kreditna aktivnost, potražnja za dobrima i uslugama, a na neki način i inflacija. Međutim, smanjuje se i gospodarski rast, upozorava.

Drži kako treba “pronaći fini balans između ograničavanja inflacije kroz povećanje kamatnih stopa i istovremeno očuvanja gospodarskog rasta i zaposlenosti”

“Nejasno je vjerojatno svima koji apsolutno ništa ne znaju o ekonomiji zbog čega dolazi do toga čuđenja da mi imamo četiri puta veći rast, a imamo i veliku inflaciju koja je veća od drugih članica EU. Sasvim je jasno, ako su oni u tehničkoj recesiji, ako postoje otpuštanja i smanjena je potražnja za dobrima i uslugama onda se tamo smanjuju cijene i inflatorni pritisci. Ako s druge strane imate Hrvatsku u kojoj je rekordno visoka zaposlenost, uvozimo radnu snagu, imamo snažne investicije, četiri je puta veći rast i naravno da raste potražnja za dobrima i uslugama i da cijene nešto brže rastu”, rekao je Primorac.