Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvjeren je da val iseljavanja koji je zadesio Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju privremenog karaktera.

”Radi se o ljudima koji odlaze, ali koji se planiraju vratiti. Vidjeli smo to tijekom Covida-19, s mnogo povratka”, izjavio je nedavno za francuski Le Mond. Gdje on točno vidi povratnike ipak ostaje nejasno, a da povratka nema, najbolje dokazuje demografska mjera Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage, pompozno najavljena krajem prošle godine, koja je uvedena u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja Plenkovićeve Vlade.

Potpore za samozapošljavanje do 200 tisuća kuna za one koji se nakon minimalno godinu dana rada u Europi odluče vratiti u Hrvatsku u godinu je dana iskoristilo tek 94 ljudi. Još 23 osobe odlučile su iskoristiti nešto niži dodatni poticaj (25 tisuća kuna) i preseliti iz urbanog u ruralno, odnosno slabo razvijeno područje Hrvatske, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Mjeru je, dakle, od početka godine, kada je stupila na snagu, ukupno iskoristilo svega 117 ljudi. ”Najveći dio korisnika vratio se iz Njemačke na područje Slavonije u djelatnostima građevinarstva”, odgovaraju iz HZZ-a.

Slaba iskorištenost mjere ne čudi demografe. ”Podsjetit ću da je u nekim godinama posljednjeg iseljeničkog vala emigriralo i po više od 50 tisuća građana godišnje, a to je, slikovito, 137 ljudi dnevno. Vjerujem da ni sami kreatori mjere nisu zadovoljni odazivom te da će u narednom razdoblju, ako se mjera održi, doći do određenih promjena”, ističe Krešimir Ivanda, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

”Ne možete iseljenike vratiti s takvom mjerom. To mora biti ozbiljan poticajni model”, ističe Stjepan Šterc, demograf s Hrvatskih studija. Pa iako je polučila uistinu zanemarive rezultate, mjera se planira provoditi i u 2023., poručuju iz HZZ-a.

Na pitanje hoće li se ista možda mijenjati kažu da Upravno vijeće Zavoda krajem prosinca tekuće godine usvaja dokument kojim se definiraju uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjere za narednu godinu. Novi uvjeti, poručuju, javnost će biti dostupni početkom siječnja.

Dok čekamo što će odlučiti, demograf Šterc podsjeća da je Hrvatsku u 10 godina napustilo 400 tisuća ljudi, a samo u prošloj oko 40 tisuća. Uz negativan prirodni prirast kakvom svjedočimo više desetljeća, jasno je da odluka o demografskim mjerama ne bi smjela biti politička, već stručna. No ona je, upozorava Šterc, sve samo ne stručna jer struka o ovoj problematici “nije konzultirana”.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Po njemu jedini efikasan model poticanja povratka je onaj koji je koristila Irska, a kojim se potiču investicije iseljenika, odnosno oslobađa ih se poreza na dobit 10 godina. No, Krešimir Ivanda upozorava da iskustvo većine zemalja koje su bile ili su još suočene sa značajnim iseljavanjem, nisu uspjele “pogoditi” mjeru koju koja bi polučila rezultat.

”Nažalost, nijedna europska zemlja koja je iskusila veće iseljavanje nije zabilježila masovniji povratak svojih građana”, ističe ovaj mladi demograf. Upravo bi stoga, napominje, ključne mjere i aktivnosti trebale biti usmjerene prema zadržavanju stanovnika u Hrvatskoj.

Rast plaća
”Životni standard, kvaliteta života i dinamika gospodarstva definirat će poželjnost Hrvatske kao mjesta za doseljavanje i povratak više nego ikakva parcijalna mjera. U tom kontekstu, izdvojio bih razvoj institucija i rast konkurentnosti gospodarstva kao dva ključna aspekta poželjnosti Hrvatske za život”, ističe te dodaje da bi početna točka, u tom smislu, moglo biti porezno rasterećenje rada kao jedan od alata kojim država može dugoročno utjecati na smanjene jaza između domaćih i inozemnih plaća i povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Krešimir Ivanda, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu/KOVAZGCOM

Također, dodaje, za rast plaća važno je povećati i tehnološku komponentu našeg gospodarstva u svim djelatnostima. “To je važno kako bi se povećala dodana vrijednost gospodarstva, jer bez navedenoga nije moguće očekivati bolji životni standard i višu profitabilnost poslovanja u Hrvatskoj”, napominje Ivanda.

Konačno, upozorava, na iseljavanje iz Hrvatske, posebno mladih koji su sve obrazovaniji, a ujedno i mobilniji, još više utječe potražnja za radom u bogatijim članicama Unije. “Brža i kvalitetnija konvergencija standardu EU jedini je dugoročni jamac zadržavanja stanovništva u Hrvatskoj”, ističe.

Na Plenkovićev optimizam da će se iseljenici vratiti Šterc kaže da se može jedino nasmijati. “To samo potvrđuje, po ne znam koji put, da naši glavni izvršitelji ovu problematiku ne smatraju bitnom i prema njoj se odnose retorički, bez ključnih, strateških odluka”, kaže Šterc.

Ne treba čuditi stoga da je korištenje mjere Biram Hrvatsku daleko od najavljivanih procjena da će je koristiti između 4000 i 4500 ljudi. Ako se njezino korištenje nastavi ovim tempom do te ćemo brojke doći za gotovo pola stoljeća. Točnije 42, odnosno 48 godina.

Toliko o važnosti problematike koju je predsjednik Vlade prije samo godinu dana predstavio kao ključnu egzistencijalnu temu, jednako važnu kao i klimatske promjene. Posve je jasno da se radi o ključnoj egzistencijalnoj temi jer s trenutnim demografskim trendovima dugoročno ne možemo očekivati jači gospodarski rast.

Naime, rast broja stanovnika i BDP-a u uskoj je korelaciji. Također sve starije stanovništvo dodatno opterećuje ionako krhki socijalni sustav. A tu je i sve veći problem nedostatka radne snage.

Uvoz radne snage
Što se pak posljednjih migracijskih trendova tiče Ivanda ističe da se Hrvatska kreće prema neto useljeničkoj zemlji. ”No, ne radi masovnijeg povratka iseljenih već useljavanja iz trećih zemalja kao posljedice nedostatka radne snage u zemlji. Kada promatramo samo doseljenike iz EU zemalja, Hrvatska ima najviši udio starijih doseljenika (65 godina i više) u EU pa se o sadašnjim povratnicima ne može govoriti u istom kontekstu kao o iseljenicima koji su pretežno mladi”, objašnjava.

Sve ovo govori u prilog onome što stručnjaci ponavljaju godinama – potrebne su nam ozbiljne demografske politike, a među kojima je najvažnija zadržavanje stanovnika. Mjera Biram Hrvatsku to sigurno nije, ali vladajući od nje ne odustaju.