Sven Staničić, voditelj tima za usavršavanje unutar Hrvatske studentske asocijacije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, student je treće godine. Svojim je fakultetom zadovoljan iako je, priznaje, imao predrasuda kad ga je upisivao. "One su se definitivno rasplinule.  Je li cijeli sustav takav ne znam, ali ono što mogu tvrditi za svoj fakultet je da dobro radimo. Imamo profesore koji znaju gradivo i koji su spremni pojasniti nam ekonomske koncepte i misli", kaže.

Bi li ti otišao studirati u inozemstvo?  
Svakako.  Svakodnevno gledam gdje bih mogao, osobito u Austriji ili Njemačkoj. Hrvatskim studentima se nudi veliki izbor stipendija u inozemstvu. Nažalost, mobilnost studenata je kod nas mala, svega oko dva posto.  

Zašto je slaba mobilnost hrvatskih studenata?  
Možda se radi o strahu od nepoznatog. No, možda je i to što se dio kolegija koje položimo u inozemstvu ne priznaju u Hrvatskoj. Financijskih potpora ima, ali za to se treba angažirati. 

Koliko ocjene igraju ulogu u dobivanju stipendija?
Ocjene su samo jedan dio, ali nisu presudne. I s lošim ocjenama se mogu dobiti stipendije. Često važnu ulogu igraju motivacijska pisma koja, ako se dobro napišu, gotovo pa jamče dobivanje stipendije. Važne su i vannastavne aktivnosti koje svi cijene. 

Koje su prednosti studiranja vani?
Najveća prednost je upoznavanje drugih kultura. Puno sam putovao i mogu reći da kad upoznate druge kulture, rase i vjere, to je  nešto što svakog čovjeka izmijeni, otvori vidike, postaje tolerantniji te je to dio učenja i obučavanja. Mišljenja sam da bi putovanja i međunarodna suradnja trebale biti obavezni dio studiranja. 

Bojiš li se iseljavanja visokoobrazovanih nakon ulaska u EU?
To je tema kojom smo se ove godine bavili povodom Dana EU. Je li mene strah? Realno jest. Statistike nam ne idu u prilog te govore da mnoštvo visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za boljim životom i to je surova stvarnost. Ono što Hrvatska mora i može napraviti je učiniti situaciju u državi boljom tako da ih pokuša zadržati, pomogne im naći posao. 

Što bi trebalo unaprijediti u hrvatskom obrazovnom sustavu?
Studente ne uče razmišljati kritički, odnosno da razvijaju svoje mišljenje i da to mišljenje iznose. Još se uvijek predaje po onom starom modelu, ex cathedra. Po tom pitanju svakako bi se trebali ugledati na Skandinavce koji imaju vrlo dinamičan i interaktivan obrazovni sustav. 

Jesu li hrvatski fakulteti privlačni stranim studentima? 
Sumnjam. Čini mi se da je još mnoštvo administrativnih prepreka, ali i neusklađenosti akademskih programa. Uz to, veliki je i problem jezične barijere. Ako se ne varam, Ekonomski i Medicinski fakulet su jedini fakulteti zagrebačkog Sveučilišta koji stranim studentima pružaju cjeloviti studij na engleskom jeziku.  

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju